Mostar ostaje bez borovine – Stručnjaci upozoravaju: Sve je manje zdrave šume, a razlog je borov četnjak

Borov četnjak sve je prisutniji u šumama oko Mostara i uz obale Neretve, drveće se suši, a HNK nikad nije donio ni zakon o šumama

Šetajući popularnim mostarskim izletištem Forticom, koja je u posljednjih nekoliko godina doživjela ekspanziju što se tiče avanturističkog turizma, nemoguće je ne primijetiti veliki broj osušenih borova. Kako se penjete prema naselju Podveležje, sve je manje zdrave šume, a razlog tome je, upozoravaju stručnjaci, borov četnjak. Radi se o štetniku koji je najčešće dominantan na crnom boru, a koji je najbrojniji u ovom dijelu Mostara. Ova gusjenica pravi gnijezda u obliku paučine, gdje polaže više stotina jaja, a hrani se borovim iglicama.

– Obično se u junu i julu roje, ali je to kod nas znatno ranije. Potrebno je ukloniti jajna gnijezda prije nego što dođe do preobrazbe u adultni stadij, odnosno stanje leptira. Ono što je vidljivo na stablima gdje nisu uklonjena jajna gnijezda jeste da je došlo do potpune defolijacije i djelimično povećane brojnosti gnijezda. U jednom gnijezdu imate otprilike 100 do 300 gusjenica. Svaka dnevno pojede dvadesetak iglica, tako da u kratkom roku one unište mladi prirast borovih iglica. U dvije-tri godine kada se to ponavlja na istim stablima dolazi do njihovog sušenja, jer one više nemaju list pomoću kojeg bi vršile fotosintezu, kaže nam dendrolog i viši stručni savjetnik za javne površine u Gradskoj upravi Mostar Bojan Spasojević.

Navodi da, što se tiče gradskih površina, u 90 posto slučajeva oni uspijevaju suzbiti štetnika, ali problem pravi okolica Mostara, odakle svake godine imaju zabilježeno širenje borovog četnjaka u grad. Fortica spada u nadležnost Kantona i Uprave za šumarstvo. Dugogodišnji direktor Uprave za šumarstvo HNK-a Nesib Mutabdžija ističe da, prema njihovim saznanjima, još nema velike zabrinutosti da bi se organizovale akcije s ciljem suzbijanja štetnika i da ova gusjenica ne izaziva toliku štetu.

– Pratimo stanje i ono još nije alarmantno. Imamo zabilježenu blagu brojnost, ali ipak treba ovo pustiti malo više ljudima koji se razumiju. Borov četnjak ne izaziva baš takvu štetu na stablima, on rijetko izaziva sušenje borova. Njegova šteta se ogleda u tome što smanjuje prirast borova, po sastavu za 30 posto, ali vrlo rijetko njihovo sušenje. Mala jaja borovog četnjaka moji čuvari šuma zadnji put su uklanjali prije 5-6 godina i bilo ih je nekoliko hiljada. To je bila zadnja akcija i od tada mu se smanjila brojnost na ovom području, ali sada se ponovo javlja ta gradacija, govori Mutabdžija.

Da je Fotrica zaista prepuštena dobrovoljnom angažmanu građana, potvrđuje i predsjednik Brdsko-biciklističkog kluba Đani Rahimić, koji ulaže trud kako bi ovo mjesto dobilo status parka prirode. Govori nam kako su na ovo područje stigli 2016. i od tada nikoga iz Uprave za šumarstvo nisu vidjeli na ovim terenima.

(oslobodjenje.ba)