„Bosansko kraljevstvo i srpska despotovina (1402-1459)“, autora dr. Enesa Dedića s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, predstavljena je u Mostaru u okviru obilježavanja Dana državnosti BiH.
Radi se o proširenoj i dopunjenoj doktorskoj disertaciji Enesa Dedića, koja detaljno obrađuje političke, ekonomske i vjerske odnose dviju srednjovjekovnih država: bosanskog kraljevstva i srpske despotovine.
“Istraživanje ovih odnosa je otežano jer u Bosni i Hercegovini niti u Srbiji nisu sačuvani značajniji arhivi iz srednjeg vijeka, pa je ovo, u suštini, prikaz odnosa bosanskog kraljevstva i srpske despotovine kroz dioptriju onoga što su znali susjedi, poput dubrovačke Republike, Ugari, Mlećani, gradovi u današnjoj Italiji i drugi evropski gradovi”, kazao je Dedić u izjavi za Fenu.
Stoga je Dedić svoj istraživanja bazirao na Državnom arhivu u Dubrovniku, u kojem su sačuvane brojne odluke Dubrovačkog vijeća i uputstva dubrovačkim izaslanicima koji su u to vrijeme išli u Bosnu i srpsku despotovinu.
Autor je istakao da su bosansko kraljevstvo i srpska despotovina imali međusobne, susjedske odnose koji nisu bili opterećeni odnosima vazaliteta i suverenstva jednih nad drugim.
“Bosanski i srpski vladari i vlastelini u 15. stoljeću ratuju, mire se, posjećuju jedni druge, čak sklapaju i bračne veze, a na koncu tih odnosa 1459. godine, neposredno pred osmansko osvajanje srpske despotovine, najmarkantniji događaj je preuzimanje srpske despotovine od bosanskog prestolonasljednika Stjepana Tomaševića koji te godine postaje srpski despot, ali uslijed osmanskih osvajanja nije se dugo zadržao na toj poziciji”, kazao je Dedić.
Značajan dio posvećen je odnosima vjerskih zajednica koje su djelovale na prostoru srednjovjekovne Bosne, te prema Dedićevim riječima, knjiga u sasvim novom svjetlu tretira ulogu srpske pravoslavne crkve na bosanskom prostoru u odnosu na dominantni narativ.
Dedić je naglasio kako je jedan od najvažnijih zaključaka njegovog istraživanja da su Bosna i Srbija tokom cijelog srednjeg vijeka bile dvije zasebne države.
Nedim Rabić s Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu istakao je kako Dedićeva knjiga predstavlja veliko historiografsko dostignuće.
“S obzirom da ovakvo djelo nikada ranije nije napisano, ono predstavlja historiografsko dostignuće koje će značajno unaprijediti znanje o Bosni i srpskoj despotovini. Ovo je, zapravo, pionirsko djelu u kojem je autor uspio (ne zaboravimo da ova tema nikada nije cjelovito obrađena, već je bila dio manjih tematskih cjelina), uz temeljit pristup literaturi i provjeru svih navoda iz starije literature, ponuditi izuzetno vrijedno štivo koje će još dugo biti aktuelno”, kazao je Rabić.
(Fena)
