Predstavljanje izdanja Udruženja za modernu historiju objavljenih u 2023. godini, bit će upriličeno danas u 13 sati u Muzeju Herecgovine Mostar.
Udruženje za modernu historiju je u 2023. godinu objavilo ukupno pet novih izdanja.
Promotori će biti Jasmin Branković i Husnija Kamberović.
Moderator je Asim Krhan.
Riječ je o drugom izdanju knjige Xaviera Bougarela ”Nadživjeti carstva. Islam, nacionalni identitet i politička lojalnost u Bosni i Hercegovini”, koja je pokrenula brojne diskusije kako u naučnim tako i u širim društvenim krugovima, te tri nove knjige i jedan broj časopisa (Historia Moderna, br. 4) koji je tematski posvećen 80. godišnjici od Drugog zasjedanja AVNOJ-a.
Udruženje je objavilo u prijevodu na bosanski jezik knjigu Hannesa Granditsa, njemačkog historičara i profesora na Univerzitetu Humboldt, pod naslovom ”Kraj osmanske vladavine u Bosni: suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja”. U ovoj knjizi Grandits istražuje posljednje decenije osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Za razliku od dosadašnje historiografije, on pokazuje i osmansku perspektivu događanja iz 1870-ih godina, te tvrdi da je Osmansko Carstvo učinilo brojne reforme, Bosna kao cjelina nije zemlja svladana haosom, nasiljem i nepovjerenjem, već u njegovom tumačenju, na većini bh prostora, i pored postojanja saznanja o ustanku i tenzijama u vezi s njim, ljudi različitih konfesija su relativno normalno živjeli, komunicirali i privređivali.
Knjiga Xaviera Bougarela ”Kod Titovih partizana: komunisti i seljaci u Bosanskoj krajini 1941-1945.” pokazuje kako su partizani postali pobjednici u Drugom svjetskom ratu. Bougarel na primjeru partizanskog pokreta u Bosanskoj krajini dokazuje da su partizani uspjeli nadvladati međunacionalne sukobe, reafirmirati bratstvo naroda, formirati vlast na oslobođenim teritorijama, pokrenuti privredu, angažovati vjerske institucije, ali i provoditi ”narodnu pravdu”, koja je ponekad bila vrlo nasilna. Knjiga se ne bavi vojnim operacijama nego pokazuje kako se odvijala transformacija običnih ljudi, seljaka u partizane i na koji način je ta transformacija pretvorila partizanski pokret u Bosni u najjači pokret u Jugoslaviji.
Knjiga ”Bosna i Hercegovina – 30 godina od sticanja nezavisnosti”, Mirka Pejanovića objašnjava historijske pretpostavke i međunarodne okolnosti stjecanja državne nezavisnosti Bosne i Hercegovine i pokazuje put koji je Bosna i Hercegovina prošla poslije toga tragajući za svojom evropskom budućnošću. Knjiga je u cijelini protkana političkim pretpostavkama opstojnosti bosanskohercegovačke države i društva. Pejanović pokazuje koje su to historijske pretpostavke državnosti BiH, ukazuje na značaj odluka ZAVNOBiH-a, razvoj bosanskohercegovačkog identiteta u periodu socijalizma, te posebno objašnjava okolnosti u kojima početkom 1990-ih Bosna i Hercegovine stekla svoju nezavisnost.
Poseban broj časopisa ”Historia Moderna” je posvećen 80. godišnjici od Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Ovaj broj sadrži radove historičara iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, koji iz različitih perspektiva pokazuju značaj odluka AVNOJ-a u stvaranju nove Jugoslavije, te također analiziraju događaje u pojedinim republikama u vrijeme zasjedanja AVNOJ-a 1943. godine. Ovaj broj također sadrži i radove u kojima se analiziraju načini na koje se AVNOJ-a predstavljao u jugoslavenskim i postjugoslavenskim udžbenicima historiji.
O knjigama će govorit Jasmin Branković i Husnija Kamberović, a promociju će moderirati Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine, saopćeno je iz Udruženja za modernu historiju.
(Fena)
