Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo od 5. septembra otvara vrata posjetiocima, predstavljajući stalnu postavku kroz tri galerijske cjeline – Gazi Husrev-begov hanikah, Kuršumlija medresu i Gazi Husrev-begovu biblioteku.
Muzej, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, prikuplja, čuva, istražuje i prezentira islamsko kulturno naslijeđe, s posebnim naglaskom na autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća življenja na evropskom tlu.
Ideja o formiranju Muzeja seže u period između dva svjetska rata, a posljednjih godina intenziviran je rad na njenoj realizaciji. Osnivanju Muzeja prethodili su višegodišnji stručni i istraživački rad, kao i realizacija naučno-istraživačkog projekta i multimedijalne izložbe „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, koja je predstavljena u Sarajevu, Zagrebu i Strasbourgu.
Direktor Muzeja Amir Sakić govorio je o pripremama za početak rada, realiziranim aktivnostima u protekle dvije godine i organizacijskim aspektima otvaranja.
– Otvaramo vrata muzeja koji je rezultat dugogodišnjeg htijenja unutar Islamske zajednice i bošnjačke akademske zajednice da se u Bosni i Hercegovini osnuje jedan ovakav muzej, koji bi na autentičan način prezentirao ono što je najvažnije u našoj islamskoj tradiciji, kulturi i baštini – kazao je Sakić.
Sakić je naglasio da se stalna postavka u velikoj mjeri oslanja na rezultate naučnoistraživačkog projekta „Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, realiziranog u saradnji s brojnim istraživačima i institucijama kulture iz Bosne i Hercegovine i regiona.
– Naredni korak bilo je pripremanje stalne postavke i ona je sada pred nama. U petak će biti otvorena za javnost – kazao je.
Odluka Islamske zajednice da osnuje Muzej dio je nastojanja da se islamsko kulturno i umjetničko naslijeđe sistematski čuva, istražuje i predstavlja javnosti. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, govorio je o razlozima osnivanja Muzeja i njegovom institucionalnom značaju.
– Realizirali smo projekat koji je predstavljao ideju, san i nastojanje koje je trajalo gotovo 100 godina – kazao je Hodžić, podsjetivši da su ideju osnivanja Islamskog muzeja još 1935. godine pokrenuli Hamdija Kreševljaković i Mehmed Handžić.
Naveo je da su kasnije ovu ideju zagovarali i drugi značajni bosanskohercegovački intelektualci, među kojima Alija Bejtić i prof. Ismet Bušatlić, koji je dao veliki doprinos prikupljanju artefakata i istraživanju islamske tradicije, kulture i umjetnosti.
Hodžić je naglasio da otvaranje muzeja nije značajan događaj samo za Islamsku zajednicu.
– Gradu Sarajevu, bosanskohercegovačkom društvu, domaćoj, ali i međunarodnoj javnosti predajemo jednu važnu ustanovu koja će imati edukativnu, promotivnu i naučnoistraživačku misiju – kazao je.
Stalna muzejska postavka oblikovana je kao jedinstvena cjelina raspoređena u tri galerije – Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Hanikah i Kuršumlija medresa imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pa su historijski prostori u kojima Muzej djeluje istovremeno i sastavni dio njegove muzejske priče.
Članica kustoskog tima Aida Abadžić-Hodžić predstavila je muzeološki koncept postavke i njegovu vezu s ranijim projektom „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“. Tematske cjeline nisu zasnovane samo na vrsti predmeta, već ih povezuju s njihovom namjenom, značenjem i širim društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstom.
– Kroz dugogodišnju saradnju s velikim timom istraživača obišli smo brojne muzeje, galerije, institute, biblioteke i privatne zbirke. Istraživački temelj i inicijalni fundus koji je proizašao iz tog istraživanja omogućili su bazu za otvorenje muzeja – kazala je Abadžić Hodžić.
Naglasila je da se prva stalna postavka najvećim dijelom oslanja na predmete koji su već bili u posjedu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali koji ranije nisu uvijek bili dostupni javnosti.
Posebnost muzeja, kako je istakla, jeste i u tome što se radi o jedinoj instituciji u ovom dijelu Evrope koja je u cijelosti konceptualno posvećena islamskoj kulturi i umjetnosti.
– Djela predstavljamo u prostorima u kojima je ta kultura živjela i nastajala – u medresi, hanikahu i biblioteci. Ona potvrđuju značaj islamske kulture u duhovnosti, umjetnosti, kulturi i nauci – kazala je.
Kroz stalnu postavku predstavljeni su islamska umjetnost, arhitektura, duhovnost, obrazovanje, zanatstvo, kultura knjige, svakodnevni život i susreti različitih tradicija. Eksponati su nosioci priča, sjećanja i iskustava. Oni otvaraju prostor za razumijevanje načina na koji se islam kroz stoljeća živio, oblikovao i izražavao.
U Gazi Husrev-begovom hanikahu nalazi se izložba „Ljepota u vjeri i vjera Ljepote“, koja kroz teme duhovnosti, sufijske tradicije, odnosa prema prirodi i vodi, različitosti i susreta kultura govori o različitim aspektima islamskog iskustva.
Kuršumlija medresa domaćin je izložbe „Život, prostor i trajanje“, koja polazi od ličnosti i vizije Gazi Husrev-bega i kroz zanatstvo, tekstilno naslijeđe i kulturu stanovanja predstavlja različite aspekte života i naslijeđa. Dio postavke čini i savremeni VR doživljaj Velagićevine u Blagaju.
U galeriji Gazi Husrev-begove biblioteke izložba „Ljubav prema knjigama“ vodi kroz historiju pismenosti, obrazovanja i kulturne produkcije, od prvih rukopisa do savremenih institucija koje čuvaju i prenose tradiciju znanja.
Kustosica Muzeja Selma Pandžić govorila je o odabranim artefaktima i najznačajnijim segmentima stalne postavke.
– Postavke nisu zasnovane na pukoj inventarnoj podjeli predmeta, već su oblikovane kao narativne cjeline utemeljene na njihovoj izvornoj namjeni, načinu upotrebe i značenjima koja su imali u različitim društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstima – kazala je Pandžić.
U hanikahu je smještena izložba „Ljepota u vjeri, vjera ljepote“, koja kroz šest tematskih cjelina predstavlja duhovnost, sufijsku tradiciju, poimanje ljepote, odnos prema prirodi i različite oblike umjetničkog izraza. Među najznačajnijim eksponatima je banjalučka sedžada, autentična molitvena prostirka iz Bosne i Hercegovine, prvi put spomenuta 1690. godine.
Postavka „Život, prostor i trajanje“ u Kuršumlija medresi polazi od ličnosti i vakufa Gazi Husrev-bega, a obuhvata zanatsko umijeće, tekstilno naslijeđe, kulturu stanovanja i druge segmente svakodnevnog života. Posebno mjesto zauzima prekrivač s mezara Muhammeda, a.s., koji je osmanski sultan Abdulaziz darovao muslimanima Bosne i Hercegovine.
Treća izložba, „Ljubav prema knjigama“, smještena je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i prati razvoj pismenosti i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, od rukopisne baštine, mekteba i medresa do savremenih obrazovnih institucija.
– Jedan od najznačajnijih eksponata je rukopis Gazalijevog djela „Ihja ulumid-din“, najstarija knjiga u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, prepisana 1106. godine, pet godina prije autorove smrti – navela je Pandžić.
Muzej sudjeluje u procesu zaštite i očuvanja objekata i dobara kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine. U okviru Muzeja djeluje i naučno-istraživački odjel koji se bavi istraživanjem i dokumentiranjem islamskog naslijeđa na tlu Bosne i Hercegovine.
Otvorenjem Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, jedinstvene institucije ovog tipa u jugoistočnoj Evropi, javnosti se otvara mogućnost upoznavanja autentičnog islamskog kulturnog naslijeđa. Kroz svoju postavku Muzej to naslijeđe predstavlja kao živu, dinamičnu i historijski ukorijenjenu tradiciju, ističući njegov kontinuitet, raznolikost i mjesto u evropskom kulturnom kontekstu.
Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo otvara vrata posjetiocima 5. septembra 2026. godine.
(Mostarski.ba)
