Na današnji dan 1. 4.

1946. – Počela izgradnja pruge Brčko – Banovići. Prvom omladinskom radnom akcijom (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge Brčko – Banovići. Pruga Brčko – Banovići je prva pruga u sjevernoj Bosni dužine 92 kilometra. U akcijama je učestvovalo oko 62.000 omladinaca iz Jugoslavije. Tokom izgradnje iskopano je 1.361.680 km² zemlje i 134.460 km² kamena, izgrađena su i dva tunela dužine 667 metara i 22 mosta ukupne dužine 445 metara. Radovi su završeni u rekordnom roku, a prvi voz ovom prugom prošao je 7. novembra 1946. godine.

1968. – Ukinuta željeznička pruga Usora – Teslić – Pribinić. Pruga Usora – Teslić – Pribinić izgrađena je u doba Austro – Ugarske monarhije kao šumsko – industrijska pruga austrijskog industrijalca Ota Štajnbajsa. Poslije drugog svjetskog rata uključena je u mrežu pruga jugoslavenskih željeznica i na taj način postala pruga za javni saobraćaj. Dio pruge od Teslića do Pribinića ukinut je poslije drugog svjetskog rata, a pruga Usora – Teslić ukinuta je 1. aprila 1968. godine. Uvođenjem pruge normalnog kolosijeka dolazi do ukidanja pruga sa uskotračnim kolosijekom.Ovo je samo jedna u nizu trasa koje su ukinute.

1970. – Ukinuta željeznička pruga Jajce – Šipovo. Pruge Prijedor – Srnetica – Drv – Lička Kaldrma i Srnetica – Jajce izgrađene su etapno u prvim godinama dolaska Austro – Ugarske monarhije na ove prostore. Izgrađene su kao šumsko – industrijske pruge sa isključivom namjenom eksploatacije šumskog i rudnog bogatstva Bosne. Bile su vlasništvo moćnog austrijskog industrijalca Ota Štajnbajsa i imale su svoj vlastiti vozni i vučni park. Poslije drugog svjetskog rata uključene su u mrežu jugoslavenskih željeznica sa javnim prijevozom putnika i roba. 1. januara 1967. godine ukinuta je pruga Šipovo – Mlinište, a 1. aprila 1970. godine ukinutaje pruga Jajce Šipovo. Pruga Prijedor – Drvar ukinuta je 1. juna 1975. godine a posljednjadionica od Drvara do Ličke Kaldrme ukinuta je 1. avgusta 1978. godine. Uvođenjem pruge normalnog kolosijeka dolazi do ukidanja pruga sa uskotračnim kolosijekom.Ovo je samo jedna u nizu trasa koje su ukinute.

1981.-1. aprila registrovana je prva i najstarija navijačka grupa u Bosni i Hercegovini: Veležovi najvjerniji pratioci, Crveni Đavoli, pripadnici Veležove religije, sljedbenici Ideala, poštovaoci Tradicije, stameni i neustrašivi simpatizeri, zauvijek dvanaesti igrač, oni koji nikada nisu prestali da vole i čuvaju našeg stogodišnjeg Starca, oni koji su uz Njega i u dobru i u zlu, oni zbog kojih pjesma o Veležu nikad prestat’ neće – Red Army!

1992. – Arkanovi “Tigrovi” okupirali su Bijeljinu. Ulaskom u Bijeljinu Arkan je preuzeo vlast u gradu te naredio sistematsko zlostavljanje i ubijanje muslimanskog stanovništva. Najmanje 48 civila (bošnjaka) je ubijeno, a leševi su danima ležali po ulicama. Teror se nastavio i sljedećih mjeseci – pljačkanjom, ubijanjem i protjerivanjem Bošnjaka. 4. april 1992. Arkanova Srpska garda ovladala je Bijeljinom.

1996. – BiH zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB). Dokumente o tome potpisali su u Sarajevu predstavnici bh. države i James Wolfensohn, predsjednik WB. BiH je 180 zemlja članica ove finansijske institucije.

2001. – Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije, optužen za ratne zločine, uhapšen je u Beogradu.

2003. – Presuda Haškog tribunala kojom je Biljana Plavšić osuđena na 11 godina zatvorske kazne, zbog ratnog zločina u ratu u BiH 1992.-1995, postala je pravosnažna.

2003. – Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je po hitnoj proceduri Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina.

2020- Na današnji dan, preminuo je akademski slikar Jusuf Jusa Nikšić, u 95. godini života.

Jusa Nikšić rođen je u Mostaru 4.2.1925. godine.

Bio je jedan od velikana likovne scene bivše države i jedan od predvodnika mostarskog likovnog kruga.

Nikšić je 1951. godine diplomirao na Državnoj školi za likovnu umjetnost u Sarajevu. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a zatim u Beogradu, gdje je diplomirao 1957. godine. Do 1991. radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Bio je član ULUBIH-a od 1959. godine. Prvu samostalnu izložbu imao je 1953. u Mostaru. Bio je učesnik brojnih izložbi u zemlji i svijetu, dobitnik mnogih priznanja.

Pamtit ćemo ga po apstraktnim hercegovačkim pejzažima, a u novijim djelima po realističnim prizorima Mostara i napose Staroga mosta. Nikada nije želio nekoga imitirati dok je stvarao ili prihvatiti nečiju pomoć, sve što je oduvijek želio je da bude svoj, i to mu je uspijevalo.

Bio je jedan od osnivača mostarske Novembarske grupe koja je prerasla u podružnicu ULUBIH-a za Hercegovinu.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)