1878. – Osnovana prva direkcija bh željeznica. Desetog dana septembra 1878. godine, u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica, pod nazivom «Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica». Osoblje Direkcije sačinjavalo je sedam austrougarskih oficira i vojnih činovnika, 30 civilnih činovnika iz Austrougarske i veći broj drugog osoblja – isključivo stranaca. Domaći radnici su bili pomoćno osoblje. Iz Rumunije, gdje je završavana pruga uzanog kolosjeka Temišvar-Oršava, prebačene su lokomotive i raspoloživi vagoni, vlasništvo firme «Higel i Sagel» koja će graditi i pruge u Bosni. Ta okolnost je odredila budući karakter bosanskohercegovačkih pruga, a to su bile uzane pruge kolosjeka 0,76 m. Prugu za Derventu gradilo je 40 inžinjera i 4.000 radnika, a trasa je imala nekoliko vrlo teških tačaka. Nije bilo vremena za izradu bilo kakvih tehničkih studija i elaborata. U prvoj fazi izgrađene pruge, stepen tehničke ispravnosti bio je na najmanjem mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavao minimum za bezbjedno odvijanje saobraćaja.
1938. – Rođen Vasilije Radović. U junu 1957. godine, s 18 godina, došao iz kluba u kojem je ponikao – Lovćena sa Cetinja u Željezničar. U Željezničaru je već imao dobrog prijatelja iz omladinske reprezentacije Rada Matića. Počeo je sa Pašićem, Žiganteom, Bukićem, Jusufbegovićem, Imamovićem i ostalima, zatim su došli Fazlagić, Kokot, Smailović, Dizdarević, Matić, Kapičić, Osim i drugi, a poslije njih Bukal, Katalinski, Sprečo, Janković, Bećirspahić, Jelušić i drugi. Dres prvog tima Željezničara je nosio punih 14 godina. Branio je i boje mlade, zatim “B” reprezentacije Jugoslavije, pa čak bio i u najboljoj jedanaestorici državnog tima. Šest mjeseci poslije registracije za Željezničar, koliko je bilo propisano, postao je prvotimac i do 1967. godine, kada je otišao u Tursku da nastavi igračku karijeru, odigrao je skoro sve utakmice. Naravno, godinu dana u tom periodu bio je u vojsci. Bio je potpisao u Turskoj ugovor na dvije godine, ali se poslije godine dana vratio. Mučen nostalgijom, odrekao se zarade u drugoj godini i tražio raskid ugovora pod uslovom da se može vratiti samo u Željezničar. Ponovo je stao na gol Željezničara i igrao do 1971. godine, kada ga je teška povreda Ahilove tetive odvojila od Željinih vratnica, pa je postao trener u Željezničaru. Onog momenta kada je okačio kopačke o klin, za samo 23 mjeseca završio je Fakultet fizičke kulture, odsijek fudbal i po tadašnjem klupskom pravilniku Željezničara, imao veću platu od trenera Milana Ribara, koji mu je bio šef. U Željezničaru je obavljao niz uloga, brinući se za Željezničar kao za svoj drugi dom.
1992. – Rođen Muhamed Bešić bosanskohercegovački nogometaš i član bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije. Trenutno nastupa za engleski klub Everton. Bešić je svoje prve fudbalske korake napravio sa 9 godina u lokalnom klubu Tennis Borussia Berlin, gdje je ostao sve do svoje 16 godine kada prelazi u Hamburger SV. U njemačkoj Bundesligi je debitovao 12. novembra 2010. godine protiv Borussie iz Dortmunda, kada je sa klupe ušao u 80. minuti, pri vodstvu Dortmunda od 2 – 0. Prvu utakmicu kao starter odigrao je protiv Borussie iz Mönchengladbacha u pobjedi svoje ekipe od 2 – 1. U sezoni 2010/11., Bešić je uglavnom ulazio u igru sa klupe, te se nije uspio nametnuti kao standardni prvotimac. U martu 2012. godine, Bešić biva suspendovan i odstranjen iz prvog tima Hamburgera zbog navodnog nedostatka discipline na treninzima. Ipak, mediji u BIH tvrdili su da je tadašnji trener Hamburgera, Thorsten Fink, fizički nasrnuo na Bešića i nasilno ga izbacio iz svlačionice. Godine 2012., Bešić se odlučuje na prelazak u mađarski klub Ferencvaros, nakon što se nije uspio nametnuti u Hamburgeru. U svojoj prvoj sezoni, odigrao je kompletnu utakmicu u finalu mađarskog kupa koju je Ferencvaros dobio protiv ekipe Videotona rezultatom 5-1. U julu 2013. godine, Bešić obnavlja svoj ugovor sa Ferencvarosem na još jednu sezonu. U junu 2014. godine, Bešić za 4 milion funti prelazi u engleski klub Everton. Svoj prvi nastup bilježi u augustu kada mijenja Romela Lukakua u 89. minuti, ali upravo njegovom defanzivnom greškom Everton prima posljednji gol u domaćem porazu od Chelsea rezultatom 6-3. Bešić svoj prvi start za Everton bilježi u derbi meču protiv gradskog rivala Liverpoola, koji završava remijem, 1-1, a Bešić ostaje u igri do 80. minute kada ga mijenja Samuel Eto’o. U svojoj drugoj sezoni, Bešić doživljava niz povreda koje ga udaljavaju sa terena veći dio te sezone. U februaru 2016. godine, proglašen je za najboljeg igrača Evertona za mjesec januar. Istog mjeseca produžuje svoj ugovor sa Evertonom do 2021. godine. U augustu 2016. godine, Bešić doživljava novu povredu koljena, te će izbivati sa terena oko 6 mjeseci. U nekoliko intervjua je odbijao igranje za njemačku U-21 reprezentaciju, navodeći da želi igrati samo za Bosnu i Hercegovinu. Za mladu reprezentaciju BiH debitovao je u septembru 2010. godine u kvalifikacionom meču protiv Italije. Zapazio ga je selektor A reprezentacije Safet Sušić i uvrstio ga na spisak za prijateljsku utakmicu protiv Slovačke 17. novembra 2010. godine. Na toj utakmici je upisao debi za A reprezentaciju Bosne i Hercegovine i tako postao najmlađi igrač koje ikad debitovao za A selekciju. Prije njega bio je to Miralem Pjanić. Bešić je pozvan da nastupi za reprezentaciju BIH na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. godine, te je nastupio u sve tri utakmice grupne faze takmičenja. Iako je BIH izgubila prvu utakmicu takmičenja od reprezentacije Argentine rezultatom 2-1, Bešić je proglašen za jednog od najboljih igrača na utakmici, prvenstveno zbog odličnih defanzivnih intervencija u duelima sa Lionelom Messijem. Međutim, reprezentacija BIH nije uspijela ostvariti plasman u drugu fazu takmičenja nakon poraza od Argentine i Nigerije, te pobijede protiv Irana u grupnoj fazi. U septembru 2015. godine, Bešić dobiva direktni crveni karton na utakmici protiv Andore u sklopu kvalifikacija za UEFA EURO 2016., nakon što je bacio žvakaću gumu na Victora Rodrigueza.
U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.
(Mostarski.ba)
