2003– 11. oktobra 2003. godine nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine bila je na korak od plasmana na Evropsko prvenstvo koje se igralo u Portugalu 2004. godine. Nažalost, nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine nije se uspjela plasirati na Evropsko prvenstvo u Portugalu. U posljednjem susretu kvalifikacija BiH je u Sarajevu odigrala neriješeno 1:1 sa Danskom. Golove su postigli Elvir Bolić u 38 za BiH i Martin Jorgensen u 12. minuti za Dansku. Utakmica je odigrana na Olimpijskom stadionu Koševo, pred oko 35.000 gledalaca, a sudio je Englez Graham Barber. Reprezentativci Bosne i Hercegovine propustili su veliku šansu za plasman na EP.
Iako su pružili maksimum u ovoj utakmici, naišli su na jakog protivnika, koji je od prve minute krenuo ofanzivno. Danci su uspjeli povesti u 12. minuti nakon greške odbrambenih igrača BiH. Jorgensen je sam prošao u šesnaesterac i sa pet metara matirao Hasagića. Nakon primljenog gola reprezentativci BiH krenuli su mnogo ofanzivnije ka golu gostujuće ekipe, a u 38. minuti uspjeli su izjednačiti. Bešlija je sa desne strane ubacio u šesnaesterac, gdje je najviše skočio Bolić i udarcem glavom postigao gol za veliko slavlje navijača BiH. Već u narednoj minuti BiH je mogla doći u vodstvo, ali su Danci u posljednji trenutak uspjeli sačuvati svoj gol. Drugo poluvrijeme proteklo je u izjednačenoj igri. Danci su kontrolirali sredinu terena, dok su se reprezentativci BiH orjentirali za napadačku varijantu. U nekoliko navrata bh. nogometaši imali su dobre prilike, dok su Danci iz brzih kontranapada stvorili par dobrih prilika. Gosti su u posljednjoj minuti ostali sa 10 igrača na terenu, kada je Gravesen dobio drugi žuti karton, ali nije bilo vremena da reprezentacija BiH iskoristi brojčanu premoć, pa je na kraju ostalo 1:1, čime je Danska osigurala direktan plasman na EP.
BiH: Hasagić, Spahić (Baljić), Musić, Konjić (Hrgović), Bajramović (Biščević), Hibić, Bolić, Grujić, Barbarez, Salihamidžić, Bešlija.
Danska: Sorensen, Weighorst, Henriksen, Laursen, Niclas Jensen (Nielsen), Helveg, Gravesen, Gronkjar (Larsen), Tomasson, Jorgensen (Rommedahl), Poulsen.
1923- Ahmet Hromadžić je istaknuti bosanskohercegovački književnik, koji je rođen 11. oktobra 1923. godine, u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje je završio osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završio je u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar “Oslobođenja” i Sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista “Krajina” u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista “Oslobođenje”. Kao urednik izdavačkog poduzeća “Veselin Masleša” osnovao je dječju biblioteku “Lastavica”.
Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija). Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju “Sarajevski dani poezije” u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine. 2007. godine osnovna škola u Bosnakom Petrovcu dobija naziv OŠ “Ahmet Hromadžić”, a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića.
U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića. Aktivnost na projektu se nastavlja. Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece Ahmeta Hromadžića nazivaju “Bosansko-Hercegovački Andersen”. Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netaknutoj prirodi okoline Bosankog Petrovca.
Hromadžić je tokom dugogodišnjeg rada osvojio mnoge nagrade, a neke od njih su: Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Nagrada Društva pisaca BiH (1956.), Nagrada Društva pisaca BiH (1966.), Nagrada Mladog pokoljenja (1971.), Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973.), Nagrada Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BIH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.), Nagrada ZAVNOBIH-a (1986.), Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden republike II reda. Neka od najpoznatijih Hromadžićevih djela su: “Labudova poljana”, roman, Sarajevo, 1952.; “Patuljak iz Zaboravljene zemlje”, roman, Sarajevo, 1956.; “Patuljak vam priča”, pripovijetke, Sarajevo, 1957.; “Okamenjeni vukovi”, roman, Sarajevo, 1963.; “Dječji pisci o sebi”,( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963.; i mnoga druga. Ahmet Hromadžić je umro 1. januara 2003. godine, u Sarajevu.
U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.
(Mostarski.ba/Historija.ba)
