Na današnji dan 16. 6.
1942. – Godišnjica smrti Karla Paržika. Karlo Paržik, češki arhitekta, rođen je u selu Veliš blizu grada Jičín, u Kraljevini Češkoj 1857. godine. U Češkoj je završio srednju građevinsku školu i nastavio školovanje na studiju arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. U Sarajevo je došao sa 26 godina, gdje je djelovao gotovo 60 godina. Zalagao se za očuvanje historijskog dijela grada i predlagao izgradnju novih dijelova grada od Koševa prema Sarajevskom polju. Gradio je i u Dalmaciji, Zagrebu i Beogradu, a u Sarajevu projektovao. Nakon smrti njegovog sina Marijana jedini preživjeli član je njegov unuk Emil Paržik koji danas živi skromno jer je nakon drugog svjetskog rata porodici Paržik oduzeta imovina. Karlo Paržik je dao svoj lični pečat i veliki doprinos urbanizaciji i izgradnji Sarajeva za vrijeme austrougarske okupacije. Umro je u Sarajevu, 16. juna 1942. godine.
1945. – Osnovan nogometni klub “Čelik”. 16. juna 1945. godine, osnovan je fudbalski klub Čelik, sa prvim beharom u oslobođenoj Zenici. Grupa ratnih veterana: Juro Primorac, Ilija Marković, Slavko Trbojević, Zdenko Mazanek, Rašo Bačevina, Milivoje Čelić i Mehmed Haramandić odlučila je da osnuje fudbalski klub. Mazaneku je pripala čast da klubu u oslobođenoj Zenici da ime koje zvučno simboliše grad čelika i metalurga – Čelik! U postratnom periodu Čelik, kao i svi drugi klubovi, veoma teško egzistira. Mnogi igrači napuštaju klub. Godine 1994. počinju prva takmičenja i NK Čelik se uključuje u takmičenje koje organizira NS BiH. Prva sezona igrala se 1994/95 godine, koju je Čelik bez nekih teškoća osvojio… Ostala dva nastupa u intertoto kupu ”Čelik” je zabilježio kao predstavnik Bosne i Hercegovine 2001. i 2008. godine. Navijačima “Čelika” posebno će ostati u sjećanju ljeto 2001. godine, kada su na prepunom Bilinom polju savladani turski Denizlispor i belgijski Gent, a “crno-crvene” je jedan gol dijelio od susreta sa njemačkim velikanom Werderom.
1971. – FK “Željezničar” ugostio veliki Inter. 16. juna 1971. godine jedan od najboljih i najtrofejnijih bh. klubova, fudbalski klub “Željezničar” odigrao je prijateljsku utakmicu protiv milanskog Intera. Tom prilikom, Inter je gostova na Koševu u sklopu obilježavanja godišnjice osnivanja fudbalskog kluba “Željezničar”, te je na taj način uveličao 50. rođendan sarajevskih “Plavih”. Utakmica je završena rezultatom 3-3. Izvještači su zabilježili da je bilo oko 50.000 gledalaca. “Plave” je u ovom dvoboju “pojačao” nogometaš Crvene zvezde Dragan Džajić, koji je prema očekivanjima pružio izvanrednu partiju. Gledaoci su mogli uživati, jer su vidjeli mnogo lijepih poteza, akcija i šest golova.
2009. – Otvoren Stari kameni most u Konjicu. 16. juna 2009. godine, u Konjicu je svečano otvoren Stari kameni most, a ovoj manifestaciji prisustvovao je i tadašnji turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan. Otvaranje čuvenog mosta koji spaja dvije obale Neretve simbolično je priređeno 16. juna, na dan općine Konjic. Podsjećanja radi, radovi na obnovi Starog kamenog mosta sa šest lukova, koji je od 2003. na listi nacionalnih spomenika BiH, počeli su 12. maja 2006. godine. Stari most u Konjicu izgrađen je 1682. godine, u vrijeme sultana Mehmeda IV, kao posljednja velika osmanska građevina u BiH, a sagradio ga je Haseči Aliaga iz Blagaja. Njemački okupatori srušili su ga 3. marta 1945. godine, prilikom povlačenja iz Konjica, poslije čega je bio drveni, pa betonsko – čelični, a 2009. godine ga je turska firma ER – BU, renovirala u izvornom obliku. U obnovljeni Stari most ugrađeno je ukupno 2.408 blokova sedre, više od 10 tona olova, skoro pet tona klamfi, a sve je učvršćeno malterom napravljenim kao nekada, od pijeska, kreča i mljevene opeke. Zadržana je i dužina mosta od 101,80 metara i širina od 5,25 metara. Ukupni troškovi obnove iznosili su oko 5.300.000 maraka. Ovaj most smatra se tačkom gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom, a uz mostarski Stari most i most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, jedna je od najljepših građevina iz turskog doba.
U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.
(Mostarski.ba/Historija.ba)
