Na današnji dan 24. 3.
1886. – Rođen Gabrijel Jurkić, bosanskohercegovački likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih impresionista u Bosni i Hercegovini. Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnosti umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). Akademiju likovnih umjetnosti završava u Sarajevu, gdje ima niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu (1911)., koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike – 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi. Gabrijel Jurkić je dugo vremena važio kao miljenik likovne kritike svog vremena, posebno između dva svjetska rata. Njegov impresionistički izraz je svjedočio o ljepoti livanjskih krajeva, koji su na njegovim slikama uvijek imali nešto svečarsko, posebno i božansko. Najčešće teme Jurkićevih radova bili su motivi iz livanjskog kraja, kao i portreti žena iz najužeg kruga njegove porodice: njegove majke i supruge Štefice. Istaknuti je majstor pejzaža. Vrlo rano došao je do svojevrsne pointilističke manire, tehnike pomoću koje je naslikao jedno od svojih najpoznatijih djela Vila naroda moga. Posljednjih 20-ak godina života maestro sa suprugom se povlači u Livno, gdje dalje stvara u okrilju Franjevačkog samostana Gorica.
1945- Na današnji dan, 24. marta 1945. godine u Banjoj Luci rođen je prof. dr. Munib Maglajlić, dugogodišnji redovni profesor na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i višegodišnji predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.
Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi u Banjoj Luci 1966. godine i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za istoriju jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika 1970. godine. Magistarski rad Sevdalinka: Književnohistorijsko i književnoteorijsko određenje jednog kratkog usmenog oblika sa bosanskohercegovačkog prostora odbranio je 1980. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nakon diplomiranja, izabran je za asistenta u Institutu za izučavanje jugoslovenskih književnosti u Sarajevu, gdje je proveo dvadeset i četiri godine i u tom periodu prošao je izbor u sva tri stručna i naučna zvanja: od stručnog saradnika do višeg naučnog saradnika i na kraju direktora, sve do 1992. godine, kada prelazi na Filozofski fakultet, gdje je izabran u zvanje redovnog profesora na Odsjeku za južnoslavenske književnosti (kasnije preimenovanom u Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine). Sarađivao je s Fakultetom islamskih nauka, Pedagoškom akademijom i Muzičkom akademijom Univerziteta u Sarajevu.
Kao stipendista DAAD-a boravio je na studijskim istraživanjima u Njemačkoj, zatim je učestvovao na brojnim naučnim simpozijima u regiji i inostranstvu: Turskoj, Njemačkoj i Engleskoj, te folkorističkim skupovima i kongresima Saveza udruženja folkorista u bivšoj Jugoslaviji. Bio je član redakcije Godišnjaka Instituta za književnost, urednik za Bosnu i Hercegovinu bibliografske edicije Jahresbibliographie, koja je objavljivana u Freiburgu (Njemačka) i Ljubljani (Slovenija), član uredništva časopisa Rad Kongresa Saveza udruženja folkorista Jugoslavije, saradnik drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu, Leksikona pisaca Jugoslavije u izdanju Matice srpske iz Novog Sada, urednik časopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu te član Redakcije edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK „Preporod“.
Zanimanja prof. dr. Muniba Maglajlića bila su raznovrsna, a obuhvaćala su najmanje četiri oblasti: naučno-stručna istraživanja u oblasti usmene književnosti, nastavno-pedagoški rad, društveni angažman pri BZK „Preporod“, saradnja s Fondacijom „Mulla Sadra“. Najduže se bavio historijsko-kritičkim proučavanjima u oblasti usmene književnosti, gdje je njegov doprinos proučavanju historije i nastanka sevdalinke i bošnjačke balade iznimno značajan i prepoznatljiv. Objavio je 5 naučnih autorskih knjiga, 20 priređivačkih, 12 uredničih, 340 naučno-stručnih priloga, osvrta i polemika. Pored održavanja nastave na oblastima Usmena književnost i Bošnjačka književnost, bio je član brojnih komisija i mentor prilikom izrade magistarskih i doktorskih radova.
Dvadeset i pet godina bavio se promicanjem kulturnih i nacionalnih bošnjačkih pitanja pri BZK „Preporod“. Bio je jedan od bliskih prijatelja i saradnika prof. dr. Muhsina Rizvića i jedan od obnovitelja Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ 1990. godine. U BZK „Preporod“ najprije je obavljao dužnost direktora tadašnjeg Centra za bosanskomuslimanske studije (danas Instituta za bošnjačke studije), u okviru kojeg su započeti važni istraživački projekti: Bošnjaci: Enciklopedijski presjek i Bošnjački biografski leksikon te edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga, a kasnije je obavljao i dužnost predsjednika BZK „Preporod“, od 1994. do 2001. godine, te ponovo dužnost direktora Instituta za bošnjačke studije.
U intervjuu sa Vehidom Gunićem na pitanje po čemu će biti zapamćen, prof. dr. Munib Maglajlić kazao je: „Volio bih da me moji savremenici upamte po tome što sam skrenuo pažnju na to usmeno pjesništvo i na njegovu vrijednost. Volio bih da to ne ostane neprimijećeno, ali ne zbog mene nego zbog tog pjesništva koje je pažnje vrijedno i sa čim mi ulazimo u svjetsku riznicu umjetničkog laga, umjetnosti riječi, jezične umjetnine.“ Godine 2010. napunio je 65 godina života te je umirovljen kao redovni profesor. Preminuo je 19. oktobra 2015. godine u Sarajevu.
2002. – Film “Ničija zemlja” dobio Oskara. Na 74. dodjeli Oskara za najbolji film u 2001. godini, 24. marta 2002. u Kodak teatru (Hollywood, Kalifornia). Bosanskohercegovački film “Ničija zemlja” režisera Danisa Tanovića dobio je Oskar za najbolji strani film. Ničija zemlja (No Man’s Land) je bila u konkurenciji sa filmovima Amélie (Francuska), Elling (Norveška), Lagaan (India) Son of the Bride (Argentina). Nagradu su uručili Sharon Stone i Johna Travoltu.
Danis Tanović
Bosanskohercegovački reditelj i scenarist rođen je u Zenici, odrastao u Sarajevu, gdje će 1992. doživjeti ono što je obilježilo njegov život i karijeru – rat. Prekinuo je studij režije na Akademiji scenskih umjetnosti i priključio se Armiji Bosne i Hercegovine, prvo kao običan vojnik, a zatim je zadužen za filmsku arhivu tadašnje Armije BiH. Materijali koje je snimio korišteni su u brojnim filmovima i reportažama o opsadi Sarajeva i ratu u BiH. Tanović 1994. odlazi u Belgiju gdje nastavlja studij na filmskoj školi INSAS. Nakon završenog studija Tanović započinje rad na filmu Ničija Zemlja, za kojeg je napisao scenarij. Film je završio 2000. godine.
2018. – Preminuo akademik Vladimir Premec (79), emeritirani profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Filozof i prevodilac Vladimir Premec rođen je 1939. godine u naselju Gola kod Koprivnice u Hrvatskoj. Završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1958, a studij filozofije i komparativne književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1965. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1968, a od 1967. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Biran je 1970. za docenta, 1975. za vanrednog, a 1982. za redovnog profesora na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio predsjednik Vijeća Odsjeka za filozofiju u tri navrata i prodekan Filozofskog fakulteta (1977–1979). Penzionisan je 2009.
Osnovni predmet proučavanja Vladimira Premeca bio je historija filozofije. Objavio je i preveo veći broj knjiga.
Bio je predsjednik Društva za filozofiju, sekretar Hrvatskog filozofskog društva, član Kruga 99 (potpredsjednik), počasni član društva Assoziatione Nicolo Copemico – Alunni del ateneo Estense, Ferrara, Italija, dobitnik priznanja (Počasni doktorat) “Doctoratus philosophiae honoris causa” na Università di Ferrara, Italija 1997, te International Peace Prize, United Cultural Convention sitting in the United States of America. Član je P.E.N Centra BiH. Bio je dopisni član ANU BiH.
U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije Bosne i Herecgovine.
(Mostarski.ba/Historija.ba)
