Na današnji dan 26. 8.
1920. – Rođen Zaim Imamović, bosanskohercegovački interpretator sevdalinke. Ime Zaima Imamovića, kao estradnog narodnog umjetnika, interpretatora, kompozitora, ostalo je upisano u antologiju sevdalinke i pjesama drugih naroda. Većinu svoga života proveo je u tumačenju i interpretiranju sevdalinke. Prava njegova karijera počinje 10. aprila 1945. godine. Tada pristupa Radio stanici Sarajevo. Svojim glasom i osjećajem opija slušaoce. Upravo tih dana Radio Sarajevo počinje sa emitovanjem programa i okuplja pjevače. Sarajevo je bilo metropola sevdaha, pa su mnogi pjevači imali želju da ostanu i da žive u njemu, jer je u poslijeratnim danima, iza 1945. godine, jedini put afirmacije bila Radio stanica Sarajevo. Mnogi od ovih pjevača postali su veterani sevdalinke i divne narodne izvorne pjesme, koje je u to vrijeme naročito Radio Sarajevo arhiviralo i emitovalo. Ipak, najveći veteran pjesme je bio Zaim Imamović. Zaim je izraziti tenor, s lijepo obojenim glasom, jasnom dikcijom i izrazitim smislom za melizmatičko ukrašavanje melodija koje je interpretirao. Snimio je mnogo narodnih pjesama za arhiv RTV Sarajeva koje su preuzimale i druge radio i televizijske stanice u zemlji i inostranstvu. Nastupao je i snimao audio kasete, gramofonske ploče pjevajući sa svojim sinom Nedžadom. Obišao je mnoge države i gradove, a bio je sa pjesmom i na nekoliko kontinenata. Učesnik je karavana pod nazivom “Sevdah putuje Evropom”. Svuda je dočekivan i ispraċen ovacijama. Predstavljao je našu narodnu pjesmu dostojanstveno i na najprofesionalniji način. U vrijeme kada je bio najpopularniji najmanje je zarađivao. Živio je od plate skromnog službenika Radio Sarajeva čiji je zadatak, uz ostalo bio da putuje, pjeva i uveseljava bez honorara, a počesto i bez putnih dnevnica se iste večeri morao vraċati u Sarajevo. U ratu 1992. godine pa do smrti Zaim je preživljavao. Svoje posljednje stihove napisao je ratne 1993. u Sarajevu.
1931. – Rođen Bekir Misirlić, bosanskohercegovački slikar i skulptor. Srednju tehničku školu, odsjek arhitekture i konstrukcije, završio je 1950. godine, a Pedagošku akademiju 1953. godine, odsjek lijepih umjetnosti. Od 1987. godine bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Cijelo vrijeme (i tokom agresije na BiH) je živio i radio u Banjoj Luci. Polja izražavanja su mu slikarstvo, skulptura, keramika i mozaik. Na Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu i u banjalučkom Domu kulture održani su komemorativni skupovi povodom smrti bh velikana, Bekira Misirlića. U Sarajevu je o preminulom umjetniku govorio njegov dugogodišnji prijatelj Muhamed Filipović, dok su u Banjoj Luci o svom sugrađaninu govorili Milan Balaban, u ime grada, Dragojla Tošić historičarka umjetnosti i Ljubomir Gajić profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjoj Luci. Bekir Misirlić sahranjen je na Novom groblju u Banjoj Luci.
1962. – Rođen Senad Bašić u Trebinju, bosanskohercegovački glumac. Senad Bašić diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 1987. Radi kao profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na predmetu Gluma. Dobitnik je nagrade za najboljeg mladog glumca na Festivalu profesionalnih pozorišta u Jajcu 1989. i nagrade “Mala liska” koja se dodjeljuje u sklopu Festivala komedije Bosne i Hercegovine “Mostarska liska” 2004. Bio je i nominovan za nagradu Zlatni Leopard (najbolji glumac) na 55. Lokarno Film Festivalu, 2002. Trenutno živi i radi u Sarajevu sa suprogom Jasnom i dvoje djece.
1990. – U najvećoj rudarskoj nesreći u historiji Bosne i Hercegovine, u rudniku lignita Dobrnja, kod Tuzle poginulo 180 rudara. Najveća rudarska tragedija u BiH desila se 26. avgusta 1990. godine u jami Rudnika “Dobrnja Jug” u Mramoru kod Tuzle. Nekoliko sati iza ponoći, u strašnoj eksploziji, čiji uzrok još uvijek nije do kraja razriješen, poginulo je 180 rudara, najmlađe smjene ovog rudnika.
U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.
(Mostarski.ba)
