Na današnji dan – 29.7.
1878. – Usvojen grb BiH za vrijeme austrougarske okupacije. Grb Bosne i Hercegovine, korišten za vrijeme Austro-Ugarske okupacije je modifikacija grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića bosanskog velikaša iz 14. vijeka. Grb je predstavljao: Zlatni štit, iz čijeg lijevog srebrenog obruba, izlazi crvena oklopljena savijena ruka, koja drži srebrenu sablju, sa zlatnom drškom, okrunjen krunom od heraldičkih lijljana.
1902. – Godišnjica smrti Mehmeda-bega Kapetanović Ljubušaka. Godišnjica smrti jedne od najpoznatijih osoba svog vremena. Bavio se proučavanjem kulturne istorije bosanskohercegovačkih muslimana. Znao je turski, arapski i perzijski jezik, prikupljao je usmenu predaju muslimana i prvi je započeo onomastička istraživanja u Bosni i Hercegovini. Bavio se književnim radom. Sakupljao je narodne poslovice, popijevke, priče, pjesmice i izdao dvije zbirke “Narodno blago” i “Istočno blago”. Sakupio je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralaštva, a napisao je i desetak originalnih priča za djecu ( “Mali orač”, “Moj prijatelj”, “Otac” i dr.). U svojim pričama koje je skupio iz naroda Ljubušak je naslikao patrijarhalne oblike života i religiozno-duhovnu inerciju iz koje je pokušao probuditi svoj narod, prevashodno mlade. Izdao je dvije propagandne brošure: “Što misle muhamedanci u Bosni” i “Budućnost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini”. Godine 1891. pokrenuo je politički list “Bošnjak”. Također Mehmed-beg je bio i gradonačelnik Sarajeva.
1993. – Prokopan sarajevski tunel spasa. Sarajevski tunel ili tunel spasa je bio jedina komunikacija opkoljenog Sarajeva sa ostatkom države i svijeta. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je dva naselja Dobrinju i Butmir. Dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 m dok je na nekim dijelovima bio visok i do 1,8 m. Činjenica da se tunel trebao početi kopati sa dvije strane zahtijevala je pažljiva određivanja pravca tunela. Radovima na kopanju prilaznog tranšea pristupilo se 28. januara 1993. godine. Nepovoljni vremenski uvjeti, nedostatak alata i ljudi, granatiranje i slični problemi koji su pratili radove i nisu ulijevali optimizam u ljude. Prvi metri tunela iskopani su 01. februara 1993. godine. Sama organizacija radova bila je izuzetno teška jer nije postojala nikakva telefonska veza, pa je tako jedini način komunikacije bio pretrčavanje piste. Prokopavanje tunela značio je život za grad Sarajevo, tako se ovaj projekt morao nastaviti i pored svih problema na koje su ljudi nailazili pri njegovoj realizaciji. Za izradu tunela koristilo se željezo prikupljeno u sarajevskim fabrikama a drvo je bilo teško naći tako da su se vertikalni zidovi tunela većinom oblagali metalnim limovima. Na strani Butmira bila je obrnuta situacija. Željezne konstrukcije bilo je teže pronaći, pa je većina tunela sa te strane uređena u drvetu. Ukupno je iskopano 2800m3 zemlje, ugrađeno je oko 170m3 drevne građe, i 45 tona metala. Tokom 1994. tunelom su postavljene male šine po kojima su išla mala kolica. Do izgradnje ovog tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život na prostoru aerodromskog kompleksa. To je bila posljedica pretrčavanja aerodromske piste, zbog potrebe za osnovnim životnim namirnicama, koje su se mogle nabaviti na slobodnim dijelovima u Butmiru i Hrasnici. Srpska paravojna jedinica locirana u neposrednoj blizini aerodroma nemilosrdno je pucala na svaku civilnu osobu koja je iz nužde pokušavala preći na drugu stranu aerodroma. Tunel se u zvaničnim razgovorima ARBIH i UN vodio pod imenom “Tunel kojeg nema”. Tunel je bio najstrožija tajna Sarajeva jer pomoću tunela u Sarajevo je stizala hrana, oružje, cigare itd…
2003. – Godišnjica smrti Dine Bilalovića. Karijeru je počeo u KK Bosni s kojom osvaja Kup prvaka 1979. Većinu svoje karijere proveo je u KK Bosni, KK Zagrebu, KK Vojvodini i timovima u Izraelu. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupao je u vrijeme kada je ona bila najjača zajedno sa Draženom Petrovićem, Dinom Rađom i drugim velikanima ovog sporta u to vrijeme. Nakon formiranja reprezentacije BiH, za istu je debitovao na Eurobasketu 1993. koji je održan u Njemačkoj. Dino je bio najbolji strijelac tog turnira sa prosjekom od 25 poena. BiH je osvojila 8. mjesto, što je i danas najveći uspijeh bh. košarke. Dino je preminuo u 43. godini, u Makarskoj na ljetovanju, srce nije izdražalo ovom velikanu bh. košarke.
U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.
(Mostarski.ba)
