Na današnji dan 4. 12.

04. Decembar 2016. Godišnjica smrti Esada Arnautalića.

Esad Arnautalić, rođen je 28.02.1939. godine u Sarajevu.

U muzičkom svijetu u Bosni i Hercegovini značajan je kao jedan od utemeljitelja Orkestra Radio-televizije Sarajevo i Muzičke produkcije Radio Sarajeva, pokretač festivala Vaš šlagersezone i Prvi aplauz. Bio je muzički autor i aranžer zapaženih šlagera tokom 1970-ih, te autor koji je veliki dio svog stvaralaštva posvetio muzici za djecu. Zbog svega ovoga, nazvan je “ocem BiH zabavne muzike.”

1962. godine, zajedno sa njegovim bratom Ismetom Nunom Arnautalićem, pokrenuo je Indexe. Do 1965. iz lokalnih sarajevskih pop grupa “Lutalice” dolazi Slobodan Bodo Kovačević ibasista Fadil Redžić, a iz “Pauka” priključio se novi pjevač Davorin Popović. Nešto kasnije, grupa Indexi ċe postati najpopularnija sarajevska i jedna od najpopularnijih jugoslavenskih pop-rock grupa.

Neke od najpoznatijih pjesama na kojima je radio kao autor muzike ili aranžer su: “Kud plovi ovaj brod” (Radojka Šverko), “U dugim noćima” (Kićo Slabinac), “Bila je tako lijepa” (Dragan Stojnić), “Život piše romane” (Jadranka Stojaković) i “Sviraj mi o njoj” (Kemal Monteno).

Veliki dio stvaralaštva, u isto vrijeme, posvećivao je muzici za djecu, pa je za njih organizovao festivalsku smotru nazvanu Mali šlager. Iz njegovog autorskog opusa za djecu, najpoznatijapjesama je “Djeca su vojska najjača”, na stihove sarajevskog pjesnika Velimira Miloševića, koja je prvi puta izvedena 1973. godine.

Autor je i značajnih muzičkih djela za pozorište, film i televizijske serije, među kojima su najpoznatije teme za igrane filmove Miris dunja, Ovo malo duše, Azra i Savršeni krug.

Preminuo je 04.12.2016. u 77 godini života, piše Historija.ba

1995. U Sarajevo stigao prvi kotigent NATO snaga predvođen Dejtonskim sporazumom. IFOR je u punom sastavu brojao 60.000 vojnika i osnovna zadaća bila mu je provođenje potpisanog dogovora, te čuvanje krhkog mira. Bila je to anjveća misija ovog vojnog saveza poslije Drugog svjetskog rata. Zvanično mandat IFOR-a počeo je 20. decembra 1995. godine. Operacijom pod imenom “Zajednički napor” oformljene su Snage za impmentaciju, koje su se godine dana kasnije transformisale u SFO- Snage za stabilizaiju. U operacijama su učestvovale 32 zemlje, uključujući i one koje nisu NATO članice- između ostalih Rusija.  U članu 1A Daytonskog sporazuma definisano je da će međunarodne snage zadužene za provođenje mira biti formirane pod vodstvom NATO.a, da će im mandat odrediti rezolucija Ujedninejih nacija i da će preuzeti dužnost od snaga UNPRPFOR-a. Kopnene snage IFOR-a bile su podijeljene u tri geografske zone, jugoistočnu sa sjedištem u Mostaru predvodili su Francuzi, jugozapadnu sa sjedištem u Banjaluci predvodili su Britanci , dok su Amerikanci predvodili sjevernu diviziju sa sjedištem u Tuzli.

“2024. objelodanjeno je da sevdalinka postaje dio kulturnog mozaika svijeta, dostojan reprezent kulture naših naroda i bogatstva nematerijalne baštine naše zemlje.

Nakon dugotrajnog procesa sevdalinka je uvrštena na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Bez sumnje, riječ je o jednom od najvećih priznanja za sevdalinku na svjetskom nivou.

Ona je kroz stoljeća oblikovala samu sebe i pronašla je svoje zasluženo mjesto u bosanskohercegovačkom društvu, ne samo kao kulturno-umjetnička pojava, već kao neizostavan dio identiteta i nešto po čemu će se naša domovina i njeni građani prepoznavati širom planete Zemlje. Činjenica da je postala predmetom brojnih naučno-istraživačkih radova i poduhvata, ne samo u našoj domovini već i šire, dovoljno govori o tome koliki značaj i uticaj ima.

Našu sevdalinku popularizirala su legendarna imena poput Himze Polovine, Nade Mamule, Zaima Imamovića, Safeta Isovića, Bebe Selimović, Zehre Deović, Nedžada Salkovića i Mehe Puzića…, a današnji najuspješniji izvođači su Amira Medunjanin, Damir Imamović, Božo Vrećo, Divanhana… koji sevdah, u različitim oblicima, na oduševljenje mnogih pronose planetom.

Ali mnogo entuzijasta koji su svoje karijere i živote na ovaj ili onaj način posvetili sevdalinki znali su da ona zaslužuje i više od toga. Zbog toga je odlučeno da se, nakon što je prije 15-ak godina uvrštena na nacionalnu UNESCO-ovu listu spomenika nematerijalne kulturne baštine, krene u proces u kojem će sevdalinka biti prepoznata na još većem nivou.

Godine 2017. grupa entuzijasta sevdalinke iz Tuzle, predvođena pjevačicom sevdaha Ramizom Milkunić, pokrenula je inicijativu o upisu sevdalinke na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Uslijedio je iscrpan rad čitavog tima u kojem se posebno ističu aktivnosti Mirele Šečić Milčević iz Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine. Učesnici ovog procesa također ističu i predstavnike dvije izrazito značajne naučne institucije – Tamaru Karaču Beljak i Damira Imamovića s Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Lidiju Vladić-Mandarić sa Sveučilišta u Mostaru.

Prikupljena su brojna pisma podrške od strane domaćih i inostranih umjetnika, naučnika, istraživača, udruženja, vladinih i nevladinih organizacija, obimna audio, video i foto građa… Damir Imamović, jedan od najpoznatijih interpretatora sevdalinke, etnomuzikolog i viši asistent na Muzičkoj akademiji u Sarajevu posebno je ponosan na činjenicu da su u ovom projektu učestvovali ljudi iz struke, a ne politike, te da su prevaziđene sve različitosti koje u dnevno-političkom životu pritišću građane Bosne i Hercegovine i našu državu, piše Radiosarajevo.ba

(Mostarski.ba)