Na današnji dan 6. 3.

6. mart 1996. Reintegrisana opština Hadžići
6. marta 1996. godine reintegrisana je opština Hadžići, koja je bila pod okupacijom četničkih snaga od 1992. godine. U ranim jutarnjim satima hiljade ljudi je u koloni krenulo iz Zovika ka Hadžićima… Tamo je vladala pustoš, zatečeni su devastirani stambeni objekti, opljačakani privredni kapaciteti. Materijalna šteta u privredi procijenjena je na 500 miliona maraka. Mnoga sela u opštini Hadžići su bila sravnjena sa zemljom.

Opština Hadžići svake godine obilježava ovaj dan obilaskom Spomen-obilježja u Tarčinu, Pazariču i Hadžićima i Svečanom sjednicom Općinskog vijeća.

6. mart 1906. Rođen Alija Nametak

Alija Nametak je bio bh. pripovjedač, dramatičar i folklorist. Rođen je u Mostaru 6. marta 1906., a umro u Sarajevu 08. novembra 1987. godine. U Mostaru završava mekteb i gimnaziju, a studije u Zagrebu. Od 1929. godine živi u Sarajevu i do 1945. godine radi kao srednjoškolski profesor na gimnaziji, Učiteljskoj i Srednjoj tehničkoj školi. 1934/35. predavao u Podgorici, a jedno vrijeme je bio lektor i intendant u Narodnom pozorištu u Sarajevu (za vrijeme rata Hrvatsko državno kazalište). Zbog aktivnoga učestvovanja u kulturnom i književnom životu za vrijeme NDH-a, osuđen 1945. na petnaest godina zatvora, od čega je odležao devet. Izopćen iz bosanskohercegovačkog književnog života, ponovo je počeo objavljivati tek nakon dugogodišnje šutnje (Trava zaboravka, Zagreb 1966. i Tuturuza i šeh Meco, Zagreb 1978). Značajan pripovjedač, koji izvornim darom i sjajnim osjećanjem jezika u svojim najboljim novelama nadrasta ograničenja tradicionalističkih književnih i životnih nazora. Punu i pravu recepciju Nametkove proze trajno je omela njegova politička ekskomuniciranost i građanska marginaliziranost. U knjizi Sarajevski nekrologij, objavljenoj posthumno (Zürich, 1994), Nametak se pokazuje kao novovjekovni Bašeskija – hroničar koji britkim jezikom i kroz briljantne novelističke krokije, i toplo i ironično u isti mah, svjedoči o životu tradicionalne sarajevske muslimanske sredine kao cijeloga jednog paralelnog, zatajenog mikrokozmosa u vremenu epohalnih društvenih i političkih promjena (1961-1985).

Djela:
Bajram žrtava (Zagreb, 1931), Dobri Bošnjani (Zagreb, 1937), Ramazanske priče (Sarajevo, 1941), Za obraz (Zagreb, 1942), Mladić u prirodi (Sarajevo, 1943), Dan i sunce (Zagreb, 1944), Abdullahpaša u kasabi (Sarajevo, 1945), Trava zaboravka (Zagreb, 1966), Tuturuza i šeh Meco (Zagreb, 1978), Sarajevski nekrologij (Zürich, 1994)

6. mart 1981.Rođen Zlatan Muslimović
Zlatan Muslimović rođen je 6. marta 1981. godine u Banjoj Luci. Kao dijete i mladić igrao je za švedske klubove Habo IF i Husqvarna IF. Nastavio je karijeru igrajući za mlađe kategorije slavnog švedskog kluba IFK Goteborg. Godine 2000. odlazi u Italiju u Udinese. Za Udinese je odigrao samo dvije utakmice prije nego što je četiri sezone bio na posudbama u Perugii, Pistoieseu, Ascoliju i Padovi bez većeg uspjeha. U sezoni 2004/05 Muslimović je posuđen Riminiju. Ovaj put se dobro pokazao i postao najbolji strijelac Riminija u sezoni u kojoj je taj klub ušao u Seriu B. Nakon toga dvije godine igra u Serie A, na posudbi u Messini, odnosno Parmi. Pred početak sezone 2007/08 prešao je u Atalantu. 2008. godine potpisao je ugovor za grčki PAOK.

Još od dolaska u Italiju, Muslimović je postao igrač U-21 reprezentacije BiH gdje je bio jedan od najvažnijih igrača. Imao je jaku želju da igra za BiH i uprkos protivljenju trenera u Italiji došao je na kvalifikacione utakmice zbog čega je jedno vrijeme bio suspendiran od strane kluba. Zbog mutnih radnji u Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH otjeran je iz mlade reprezentacije.
Postojale su špekulacije Muslimovićevog igranja za Hrvatsku i Švedsku što je on odbio i nakon duže pauze dobio poziv u A-reprezentaciju BiH.

Zlatan Muslimović je debitovao za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u prijateljskoj utakmici protiv Francuske 2006. godine. Svoj prvi gol za “Ljiljane” Muslimović je dao protiv Malte u kvalifikacijama za EURO 2008. Nastavio je sa sjajnim igrama u nacionalnom dresu u utakmicama protiv Norveške, Turske te u drugom susretu sa Maltom na Koševu. Najbolja Muslimovićeva utakmica za BiH do sada je bila 22. avgusta u Sarajevu protiv Hrvatske. BiH je izgubila 3:5, a Muslimović je dao sva tri gola i tako postao jedini igrač zajedno sa Elvirom Baljićem i Elvirom Bolićem u historiji reprezentacije Bosne i Hercegovine koji je postigao tri gola u jednoj utakmici.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)