Na današnji dan umro Asim Ferhatović Hase

34703

1913- Prvi balkanski rat su vodile balkanske zemlje: Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska (članice Balkanskog saveza) protiv Turske sa ciljem protjerivanja Turaka sa Balkana. Prvi balkanski rat trajao je od oktobra 1912. do maja 1913. godine, a okončan je mirom po kome se Turska odrekla svih svojih zemalja zapadno od linije Enos-Midija.

Nakon munjevitog uspjeha Balkanskog saveza Turska je zatražila primirje koje je uz posredovanje velikih sila zaključeno 03. novembra 1912. godine. Poslije potpisanog primirja počeli su mirovni pregovori u Londonu, na kojima su učestvovali i predstavnici Grčke, iako ona nije potpisala primirje već je nastavila vojne operacije sa ciljem zauzimanja Janjine. Članice Balkanskog saveza zahtijevale su predaju svih ostrva u Egejskom moru i zemalja zapadno od linije Enos-Midija, a u pregovorima su pored zaraćenih strana učestvovali i ambasadori velikih sila.

Članice Balkanskog saveza su nakon malo dužeg pregovaranja, 23. januara 1913. godine, prekinule pregovori i nastavile ratna dejstva. 23. januara 1913. godine, izbila je pobuna Mladoturaka, na čelu sa Enver-begom, pri čemu je Nazim-paša ubijen a vlada oborena.

1987- Na današnji dan prije 37 godina preminuo je legendardni fudbaler Sarajeva Asim Ferhatović Hase.

Prema stranici Bordovremeplov, Hase nije preminuo 24. januara 1987., niti dan kasnije (25. januara 1987.) kako su godinama svi mediji prenosili informaciju.

Prema opširnom istraživanju ove stranice, došlo se do zaključka da je tačan datum njegove smrti ipak 23. januar 1987. godine.

Pretpostavlja se da je do zabune došlo nakon knjige Stjepana Kljujića o životu najboljeg nogometaša Sarajeva, gdje je navedeno da je Hase preminuo u noći sa 24. na 25. januar.

No, nakon posljednjeg provedenog istraživanja jasno je da je preminuo na današnji dan.

Asim Ferhatović je rođen 24. januara 1933. godine u Sarajevu i odrastao je na Kovačima ispored Vratnika, a fudbalske korake počeo je na Koševu.

Za 16 godina igranja u Sarajevu upisao je 422 nastupa i postigao 198 golova što ga čini najboljim strijelcem kluba svih vremena.

U novembru 1951. godine debitirao je prvi tim Sarajeva u Kup utakmici s Čelikom u Zenici, koja je završena pobjedom Bordo tima 3:0. U maju iduće godine, na gostovanju kod Crvene zvezde odigrao prvu ligašku utakmicu, a prvjenac u dresu Sarajeva upisao 1953. u pobjedi nad Zagrebom 2:1.

Uskoro Hase postaje najbolji igrač Sarajeva, pa 1961. dobiva poziv za reprezentaciju. Ispostavit će se da je utakmica s Južnom Korejom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo na stadionu JNA 8. oktobra 1961. godine, njegov jedini nastup u plavom dresu.

Godine 1963. uslijedila je epizoda koja je Asimu Ferhatoviću osigurala status legende. Hase prelazi u Fenerbahce, ali mu se nakon mjesec dana sekretar kluba Budo Vuković požalio da je Sarajevo u nevolji uoči susreta sa Željezničarom. Ferhatović se vratio u Sarajevo, registrirao za matični klub, za nekoliko dana stekao pravo igranja i pomogao da klub s Koševa slavi u gradskom derbiju.

U sezoni 1963. – 1964. bio je najbolji strijelac Prve lige, a godinu kasnije najzaslužniji za vicešampionsku titulu Sarajevu.

U šampionskoj sezoni 1966 – 1967. upisao je osam nastupa, od čega posljednji 16. oktobra 1967. godine, na Kantridi, kada je nakon samo 15-ak minuta igre zbog povrede morao napustiti teren.

Bila je to nedjelja u kojoj je otišao Hase, nedjelja kada je Hase odigrao svoju posljednju utakmicu u bordo dresu.

Po njemu je kasnije stadion Koševo dobio ime Asim Ferhatović Hase.

2017 -Mustafa Imamović, jedan od najuglednijih i najznačajnijih historičara Bosne i Hercegovine, preminuo je na današnji dan 23. januara 2017. godine u Sarajevu. Rođen je 29. januara 1941. godine u Gradačcu. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, da bi nakon toga upisao studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu na kojem je magistrirao (1963), doktorirao i gdje je biran u zvanja asistenta, višeg asistenta i docenta. Od 1975. godine zasniva radni odnos na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je biran u zvanja vanrednog, redovnog profesora i profesora emeritusa, a gdje je obnašao funkcije prodekana i dekana ovog fakulteta. Bio je predavač gostujući profesor na univerzitetima u Michiganu (1977/1978. i 1999), u Münchenu (1983), Yale u New Havenu (1984), u Pittsburghu (1985) i Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti (1998). U toku svoje nastavne i naučne karijere bio je član redakcija i urednik više časopisa (Gledišta, Pregled, Survey, Godišnjaka Pravnog fakulteta u Sarajevu, Ljudska prava). Bio je dugogodišnji član Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.

Objavio je preko 500 članaka, rasprava, studija, osvrta i drugih radova iz historije političkih i pravnih institucija Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, političkog i kulturnog razvoja Bošnjaka i drugih nacija i religija te različitih aspekata iz oblasti međunarodnih odnosa i uopće o razvitku civilizacije. Svojim ukupnim naučnim opusom spada među historičare koji su dali najveći doprinos sa upoznavanjem perioda austrougarske okupacije i aneksije u Bosni i Hercegovini. Autor i koautor je više od 30 knjiga. Radovi profesora Imamovića prevedeni su i objavljivani na engleskom, njemačkom, turskom, albanskom, arapskom i perzijskom jeziku.

Pored ostalog, autor je monografija: Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak BiH 1878–1914 (Svjetlost, Sarajevo, 1976), Bošnjaci u emigraciji (Bošnjački institut, Sarajevo, 1995), Historija Bošnjaka (Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Sarajevo, 1998), te koautor monografija Muslimani i bošnjaštvo, Ekonomski genocid nad muslimanima, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata.

Za svoj rad dobio je više društvenih priznanja među kojima je nagrada „Veselin Masleša“ (1987), zatim Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za djelo Historija Bošnjaka (1998) te Povelja Univerziteta u Sarajevu povodom 50 godina osnivanja i rada (1999), „Preporodove“ nagrade za nauku (2003). Na XVI Međunarodnom sajmu knjiga i učila (Sarajevo, 2004) dodijeljena mu je nagrada u kategoriji „Najbolja stručna knjiga“ za djelo Historija države i prava BiH. Dvije godine kasnije na XVIII Međunarodnom sajmu knjiga i učila (Sarajevo, 2006) dobio je plaketu za najbolji izdavački projekat za djelo Bosnia and Herzegovina: evolution of its potitical and legal institutions. Od Udruženja izdavača i knjižara BiH proglašen je najboljim autorom u 2008. godini za djelo Knjige i zbivanja.

O njegovom naučnom radu i doprinosu do sada su održana dva naučna skupa. Prvi je održan u Gradačcu od 23. do 25. oktobra 2009. godine, a drugi u Tuzli 28. i 29. novembra 2014. godine povodom 50 godina naučnog rada profesora emeritusa Mustafe Imamovića. Njegova biblioteka i ostala pisana ostavština pohranjeni su u Spomen sobi „Mustafa Imamović“ u okviru biblioteke u Gradačcu. Jedna ulica u njegovom gradu Gradačcu nosi naziv Ulica Mustafe Imamovića.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije Bosne i Hercegovine”.

(Mostarski.ba/Historija.ba/Biserje.ba)

 

Podijeli:
Ispod clanka banner
  • Caritas BiH: Iz Slovenije pristigla humanitarna pomoć za stradale u poplavama

  • Od 10. februara putnički vozovi opet saobraćaju na relaciji Sarajevo-Čapljina-Sarajevo

  • Dugo traganje porodica za djecom ubijenom u ratu i pokušaj da ih sačuvaju od zaborava

  • Udruženja žrtava rata podržala Vasviju Vidović: Procesi neće umanjiti njenu herojsku borbu u Hagu

  • Hrvati danas bojkotuju gotovo sve: Od trgovina, preko restorana i pekara, čak do banaka i računa

SB Banner 1

■ Povezano

  • Na današnji dan preminuo Denis Mrnjavac

  • Na današnji dan 5. 2.

  • Na današnji dan Carlos Westendorp nametnuo novu zastavu BiH

  • Na današnji dan: Umro je Đuro Basler