Najmanje osam morskih organizama zapaženo do sada u donjem toku Neretve

3 Min Read

Najmanje osam različitih morskih organizama zapaženo je proteklih dvadeset godina u donjem toku Neretve, što je vjerovatno posljedica promjena hidroloških uslova u toj rijeci, objavila je grupa hrvatskih ihtiologa u časopisu Acta Adriatica.

Pojave morskih organizama zabilježili su lokalni ribari iz Čapljine, Opuzena, Kule Norinske i Metkovića. Po jedan nalaz zabilježen je 2012. i 2014. godine, dva 2019. a ostalih četiri 2020. godine

Najuzvodnije, oko 25 km od ušća rijeke Neretve, zapažena je raža. U novembru 2019. godine u Neretvi  u Višićima kod Čaplijne uhvaćena je rukom živa u plitkoj vodi na muljevitom dnu. Bila je duga 40 centimetara i teška oko 400 grama.

Češća zapažanja morskih vrsta počela su prije 15-ak godina pojavom lista (Solea sp.) u Metkoviću, 20 km uzvodno, te neobičnim nalazom hobotnice (Octopus vulgaris) kod Kule Norinske, oko 15 km uzvodno od ušća rijeke.

Potom je u blizini metkovskog mosta 19. aprila 2020. ribar ulovio primjerak europske lignje (Loligo vulgaris) dužine 36 centimetara i težine 650 grama. Sipa (Sepia officinalis) je ulovljena 21. jula 2019. kod Kule Norinske, ali je primjećivana i ranije.

Četiri primjerka uhatog klobuka (Aurelia aurita) ribari su ulovili 21. srpnja 2012. u Kuli Norinskoj i od tada je klobuk ondje opća pojava.

U aprilu i maju 2020. u Kuli Norinskoj uhvaćeni su arbul (Pagellus erythrinus) i špar (Diplodus annularis).

Intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje organizama koji žive u slankastim vodama daleko u rijeku Neretvu. Takve pojave mogu ugroziti autohtone zajednice bogate biološke raznolikosti sa značajnim brojem endemskih vrsta, upozoravaju autori.

Zapisi o morskim vrstama u obično strogo slatkovodnom ekosistemu vrijedan su pokazatelj promjena okoliša i prodora slane vode. Glavni tok Neretve u dužini od 20 km od ušća, pod sezonskim je ljetnim utjecajem morske vode. To dovodi do salinizacije i potpune marinizacije toga ekosistema tokom toplog razdoblja godine, ističe se.

Obnavljanje protoka slatke vode može pomoći u održavanju ravnoteže slanosti koja je neophodna za očuvanje slatkovodnih ribljih zajednica donje Neretve, prenosi Hina.

(Fena)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak