Napravljen najmanji QR kod na svijetu

129803

Istraživači sa Tehničkog univerziteta (TU Wien) u Beču razvili su sa tehnološkom kompanijom Cerabyte najmanji QR kod ikada proizveden, koji je uspješno očitan i zvanično upisan u Guinnessovu knjigu rekorda.

Novi rekorder ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija, a zanimljivo je da je čak 37 posto manji od prethodnog svjetskog rekordera. Rekord je potvrđen uz prisustvo svjedoka, a nezavisnu verifikaciju izvršio je Univerzitet u Beču. Posebnu ulogu u projektu odigrao je i USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju pri TU Wien, gdje je obavljeno očitavanje koda.

Profesor Paul Mayrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Wien objasnio je da mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, pa čak je moguće manipulisati i pojedinačnim atomima.

Kaže da problem nastaje kada strukture treba učiniti stabilnim i dugoročno čitljivim. Atomi se s vremenom pomjeraju, praznine se popunjavaju, a informacije nestaju, te je „austrijski tim razvio je izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod“.

Ključ uspjeha leži u materijalu. Naučnici su koristili tanke keramičke filmove, kakvi se inače primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoperformansne alate i koji podnose ekstremne uslove.

QR kod je ugraviran fokusiranim ionskim zrakama u tanki sloj keramike, a svaka “tačka” koda ima samo 49 nanometara,  deset puta manje od talasne dužine vidljive svjetlosti. Kod je golim okom nevidljiv, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.

U vremenu kada podatkovni centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalne pohrane.

Potencijal je impresivan: na površini A4 stranice moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju i mogu trajati stoljećima, pa čak i milenijima.

Istraživači planiraju testirati nove materijale, povećati brzinu upisa i omogućiti industrijsku primjenu keramičkih memorijskih sistema, čime bi dugoročno pohranjivanje podataka postalo praktično i ekološki prihvatljivo,  saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.

(Mostarski.ba)

Podijeli:
Ispod clanka banner
  • Musa Ćazim Ćatić, najznačajniji pjesnik bošnjačke moderne

  • CIK BiH – Razvijena nova aplikacija za podnošenje finansijskih izvještaja političkih stranaka

  • Kada pomjeramo kazaljke?

  • Mostarskom policajcu pet godina i šest mjeseci zatvora za trgovinu kokainom

  • Erupcija nasilja: Treći napad na maloljetnike u sedam dana u Mostaru

SB Banner 1
Kola Ramazan

■ Povezano

  • Kako prepoznati e-mail prevare prije nego što bude kasno

  • Google Maps vam troši bateriju? Isključite ovu funkciju

  • Nova tužba protiv Googlea: Gemini AI naveo muškarca na samoubistvo

  • Meta započela testiranje svog AI asistenta za kupovinu