Napretkova sedmica kulture završena promocijom monografije „Austrougarske utvrde u BiH“

Promocijom monografije „Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini“, autora Manuela Martinovića, u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru u petak navečer završena je ovogodišnje izdanje manifestacije „Napretkova sedmica kulture“.

“Zauzimanje Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske nije bila samo obična smjena jedne državne uprave drugom. Ona je za sve narode u BiH bila nešto mnogo žešće i potresnije. Bio je to klasični prevrat ogromnih razmjera koji je svaki narod prihvaćao sa svoje tačke gledišta. To zauzimanje je dovelo do munjevitog i prodora nove civilizacije i kulture na ovim prostorima, zapadne i kršćanske, nasuprot orijentalnoj i islamskoj, koja je do tad bila prisutna”, kazao je tom prilikom predsjednik Hrvatskog kulturnog društva (HKD) “Napredak” Nikola Čiča.

Naglasivši značaj monografije, Čiča je kazao historijskog znanja nema bez autorove misli, bez svjesnog zahvata u predmetnu materiju i odnosa prema tragovima prošlosti.

Monografija „Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini“, štampana u izdanju HKD “Napredak” i Napredak Futura, na 672 stranice u slici i riječi opisuje 271 objekt koji se nalazio ili nalazi u 44 različita mjesta u BiH. Osim utvrda prikazane su i kasarne, logistički objekti kao što su skladišta, željeznički, poštanski, cestovni, riječni i pomorski promet, zračne baze, vojne bolnice, vojna groblja i spomenici.

Autorovo terensko istraživanje austrougarskih utvrda u BiH, od kojih se gotovo 90 posto njih nalazilo u Hercegovini, počelo je prije 23 godine, a sistesko istraživanje terena u kombinaciji s istraživanjem arhiva trajalo je zadnjih osam godina. Sam proces pisanja knjige trajao svakodnevno gotovo dvije godine.

Recenzent knjige profesor Mladen Glibić kazao je kako je riječ o izuzetnom djelu podijeljenom u 14 poglavlja u kojima autor objašnjava historijsku, političku i vojnu situaciju u Austro-Ugarskoj Monarhiji.

“Ova knjiga je trezor u kojem je pohranjen pisani trag bogatstva vojne gradnje Austro-Ugarske Monarhije u BiH”,kazao je Glibić.

Obraćajući se prisutnima autor Manuel Martinović je naveo kako slobodno može kazati kako je ova monografija njegovo životno djelo.

“Ono što me posebno privlačilo kod austrougarskih utvrda je taj fino tesani bijeli kamen. Niti jedna utvrda nije ista. Iako je bilo obrazaca po kojima se radilo, svaka je prilagođavana postojećoj lokaciji i konfiguraciji terena, pa se tako svaka pa i najsličnija razlikovala u dosta toga. Svaka utvrda bila je perfektan stroj gdje je svaki detalj imao svoju ulogu i svaki dio je imao neku praktičnu svrhu”, ističe autor, inače predsjednik i osnivač Udruženja za zaštitu fortifikacija “Werk” u Mostaru.

Martinović se u svom izlaganju osvrnuo i na sama istraživanja tokom kojih su mu se događale razne zgode i nezgode, od teško prohodnih i zaraslih terena na ljutom hercegovačkom kršu što je nosilo i izvjesne rizike, do otvaranja fascikli koje niko nije taknuo u zadnjih 100 godina.

O monografiji je govorio i Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD “Napredak” i predsjednik Organizacijskog odbora Napretkove sedmice kulture 2022.

“Zahvaljujući ovoj monografiji Bosna i Hercegovina se svrstala, uz Crnu Goru i Hrvatsku, među rijetke zemlje bivše Austrougarske koje imaju sličnu knjigu koja svjedoči o jednom vremenu i zajedničkoj historiji. Nadam se da će ova monografija skrenuti pažnju vlastima da konačno nešto konkretno poduzme u cilju zaštite starih vojnih građevina, ali i njihove valorizacije kroz kulturni turizam”, kazao je Landeka.

Ovogodišnju Napretku sedmicu kulture službeno su na simboličan način zatvorili predsjednik Organizacijskog odbora i dopredsjednik HKD “Napredak” Glavna podružnica Mostar Miroslav Landeka koji je predsjedniku Čiči kao poklon i zahvalu uručio naslovnu fotografiju s ovogodišnjeg Napretkovog kalendara. Na fotografiji je skulptura “Hercegovka” autora Ivana Rendića.

(Fena)