Obnovljeno skoro 1500 ha Hutovog blata

U Parku prirode Hutovo blato, najvećem bosanskohercegovačkom močvarnom području koje je još od 2000. godine upisano u Ramsarski popis 150 međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u, predstavljeni su rezultati projekta MERLIN (Obnova riječnih i slatkovodnih ekosistema).

Hutovo blato je izuzetno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta, te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima, a proteklih godina taj ekološki sistem pod golemim je pritiskom hidroelektrana.

“Godinama se govori o problemima s kojima se susrećemo, posebno naši ekosistemi, od kvaliteta vode pa nadalje. Sam projekt MERLIN je jedan od brojnih projekata koji se ovdje provode i on je imao konkretne aktivnosti. Pasivna zaštita nam ne donosi rezultate, trebaju nam konkretni radovi koji će doprinijeti boljem očuvanju ekosistema”, izjavila je direktorica PP Hutovo blato Irena Rozić.

Po njezinim riječima, Bosna i Hercegovina ima jako dobre zakonske i podzakone akte, ali upitna je njihova primjenjivost u praksi.

“Obično se “raspemo” u toj institucionalnoj podjeli, jer imamo različite nadležnosti od općinskih, kanotnalnih, federalnih pa do državnog nivoa. Približavanje Evropskoj uniji tjera nas da to moramo gledati ujedinjeno, jer zaštita prirode nije stvar samo jednog parka, to je puno šira priča i institucije tu moraju imati sluha i pratiti trendove”, dodala je Rozić.

Najveći problem Hutova blata je isušivanje i smanjenje dotoka slatke vode, a projekt “Gornji horizonti” jedan je od glavnih uzorka tog problema.

“Priroda se uvijek prilagodi, a priča o “Gornjim horizontima” traje dugo. Urađene su brojne studije, propisani jako dobri zakona, ali nepoštovanje toga je ono što nas usporava. Promjene su vidljive golim okom, vidimo da naša močvara zarasta, isušivanje je evidentno, imamo smanjen broj autohtonih vrsta i povećan broj invazivnih vrsta. Sve su to ozbiljne prijetnje i koliko ćemo mi to shvatiti ozbiljno, to je stvar svih nas”, smatra Rozić.

Plavi krvotok i srce prirode

Projektna saradnica iz WWF-a i voditeljica projekta MERLIN za Republiku Hrvatski i Bosnu i Hercegovinu Matea Jarak podsjetila je kako je cilj WWF-a očuvanje prirode te kako je projekt MERLIN najveći projekt u Evropi vrijedan preko 22 miliona eura i s preko 46 partnera.

“Glavni cilj je zaštita slatkovodnih sistema. Hutovo blato je prepoznato kao dragulj regije, kao vrlo važna lokacija za očuvati, te smo se u partnerstvu s Parkom kroz protekle četiri godine borili i trudili kako bi došli do rezultata. Hutovo blato je prepoznato i na međunarodnom nivou, Ramsarsko je područje i samim time je bitno njegovo očuvanje. Ono što smo radili kroz MERLIN projekt ima nekoliko nivoa, od samog informiranja i educiranja lokalnog stanovništva pa do državnih, kantonalnih i ostalih institucija o važnosti očuvanja ovog područja, kao jednog štita koji je na našoj strani u borbi protiv klimatskih promjena”, navela je Jarak.

Neke od glavnih aktivnosti projekta MERLIN bili su čišćenja kanala, sprječavanje zarastanja i odmuljivanje jezera, čime je zagarantirana zapremnina vode koja je potrebna parku. Također, uklanjane su i invazivne vrste, radilo se na prijedlozima politika i planu budućeg prijenosa iskustava.

U projekt MERLIN bilo je uključeno 17 lokacija širom Evrope, a Hutovo blato je prvo koje je uspješno završilo predviđene radove, istakla je Jarak, te je naglasila važnost uloge Hutova blata u borbi protiv klimatskih promjena.

“Kada smo usporedili mogućnost i potencijal zapremnine Hutova blata s ostatkom BiH, došli smo do zaključka da tresetni sloj Hutova blata može zaprimiti više ugljika nego sve šume u Bosni i Hercegovini koje pokrivaju preko 50 posto teritorija. Hutovo blato nije močvara i leglo komaraca, ono je plavi krvotok i samo srce koje nas održava. Imamo fenomenalne rezultate i nadamo se da će institucije prepoznati ovakve aktivnosti i projekte”, poručila je Jarak.

Zaustavljen trend smanjenja broja životinjskih i biljnih vrsta

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković naglasio je da projekt MERLIN i slični projekti predstavljaju najrazvijenije naučno-istraživačke projekte u svijetu.

“U tom kontekstu, istaknuo bih da je Hutovo blato, u saradnji sa WWF-om, dio tog projekta gdje se radilo na istraživanju kroz četiri naučno-istraživačka aspekta: utvrđivanje podzemnih hidroloških veza, analizu i utvrđivanje aktualnog stanja prirodnog naslijeđa s fokusom na bioraznolikost i stanja ekosistema, na revitalizacijske zahtjeve boljeg protoka voda, a četvrti se aspekt odnosio na istraživanje tzv. sekvestracijskih potencijala Hutova blata kao jednog od najznačajnijih takvih resursa cijele regije. Prema istraživanju, u Hutovu blatu je “uskladišteno” preko osam miliona tona ugljične mase u tresetu ovog područja. Hutovo čuva tu masu i kada bi se dogodilo da se taj CO2 oslobodi u atmosferu bilo bi loše. I svijet i Evropa su jako zainteresirani da se takva područja očuvaju i zbog toga je Hutovo blato veoma važno – rekao je Drešković.

Kroz projekt MERLIN zapaženo je da je zaustavljen trend smanjivanja broja životinjskih i biljnih vrsta, iako je broj jedinki i dalje u opadanju.

“Kroz određene mjere i preventivne aktivnosti bitno je zaustaviti trend opadanja. Jedan od najvećih problema Hutova blata je izraziti nedostatak slatkih krških voda zbog projekta “Gornji horizonti”, što je utjecalo na to da se ukupna količina dotoka višestruko smanji i danas svjedočimo osušivanja ovog područja. Zbog toga tražimo rješenja i interventne mjere koje bi doprinijele da se trend gubitka ovog raritetnog područja zaustavi – zaključio je profesor Drešković.

Projekt „MERLIN- Mainstreaming Ecological Restoration of freshwater-related ecosystems in a Landscape context: Innovation, upscaling and transformation“ najveći je projekt u Evropi koji se bavi restauracijom i transformacijom upravljanja vodenih ekosistema. Finansiran EU sredstvima programa Horizon 2020, projekt poziva na transformativnu obnovu ekosistema, uvodeći rješenja temeljena na prirodi za hitnu sistemsku promjenu našeg društva, kroz 17 područja širom Evrope na kojima se oporavljaju rijeke, potoci i močvare, saopćeno je iz WWF Adria.

(Mostarski.ba)