Današnji dan prije 34 godine bio je emotivan za sve stanovnike Bosne i Hercegovine. Zavijorila se ručno šivana zastava Republike Bosne i Hercegovine na jarbolu ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Time je simbolično označen prijem Bosne i Hercegovine u najveću svjetsku organizaciju – Ujedinjene narode.
Bila je to potvrda našeg hiljadugodišnjeg postojanja, ali posebnija i značajnija, svjetski priznata.
U to ime, Centar za geopolitička istraživanja – GEOPOL je održao međunarodnu naučnu konferenciju “Diplomatija Bosne i Hercegovine: razvojni put, vanjskopolitički kurs i geopolitičke implikacije” posvećenu vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, njenom međunarodnom položaju i izazovima savremenog geopolitičkog trenutka.
Emir Hadžikadunić, diplomata i profesor, kazao je da je datum priznavanja jedan od najvažnijih u historiji.
“To je najvažniji cilj u međunarodnim odnosima, samo priznanje. Mi smo uspjeli postati subjekat u međunarodnim odnosima zahvaljujući činjenici da smo postali članica UN-a. Poslije toga postali smo članica Vijeća Evrope i mnogih drugih međunarodnih organizacija ali to je najvažnija činjenica. To je zapravo najvažnija stvar vanjske politike BiH. Mi smo bili članica Vijeća sigurnosti UN-a od 2010. do 2012. godine, a BiH je predsjedavala Vijećem sigurnosti UN-a 2011. godine uspješno,” dodao je Hadžikadunić.
Historičar i direktor Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL-a, Admir Lisica, ocijenio je da je Bosna i Hercegovina 1992. godine uspjela preći put od objekta međunarodnih odnosa do njihovog subjekta. Podsjetio je da je BiH i tokom ratne agresije uspjela otvoriti ambasade u važnim državama poput Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.
“Današnja diplomatija Bosne i Hercegovine, nažalost, ne može se porediti sa onom iz devedesetih godina”, rekao je Lisica.
Da bi BiH bila ozbiljno shvaćena na međunarodnom planu, prvo se mora biti stabilna iznutra podcratno je.
“Naši unutrašnji odnosi su u veoma lošem stanju. Dakle, etnički, kada govorimo o državnom aparatu. Mi moramo naći rješenje, nemamo drugog puta nego da nađemo rješenja. Promijenjeni svijet, promijenjeni odnosi, određena apolarnost Evrope koja dolazi na vidjelo. Problem NATO-a, mi u jednom veoma teškom vremenu govorimo o ovoj temi, kada moramo racionalno definirati da novi dogovor mora da se pojavi kao i zakon o vanjskim poslovima”, kazao je prof. dr. Admir Mulaosmanović.
Na konferenciji je govorio i Zoran Ivanov iz Instituta za nacionalnu historiju iz Skoplja, koji je poručio da male države u savremenim međunarodnim okolnostima prije svega moraju graditi unutrašnju stabilnost.
“Vanjska politika postoji ali za nas je bitno za male države jer se dinamično sve mijenja da imamo konsistentnu unutrašnju strategijaku održivost, to je najvažnije, ali ako imamo unutrašnju podijeljenost onda nemamo stratešku održivost. Ako se vratimo deset godina unazad, vidimo šta se dešavalo i kod nas u Makedoniji u BiH i može se napraviti dobra paralela”, doc. dr. Zoran Ivanov iz Instituta za nacionalnu historiju iz Skoplja.
Konferencija “Diplomatija Bosne i Hercegovine: razvojni put, vanjskopolitički kurs i geopolitičke implikacije” iznijela je važne zaključke o putu i stanju BiH na međunarodnom planu.
(Mostarski.ba)
