Ograničeni kapaciteti: U elektrodistributivne sisteme treba uložiti 1,4 milijarde KM

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme – CIGRE prof. dr. Zijad Bajramović izjavio je za Fenu da je do 2030. u elektrodistributivne sisteme u BiH potrebno uložiti 1,4 milijarde KM.

Pojasnio je da razvoj obnovljivih izvora energije dostiže nivo koji uzrokuje pojavu zagušenja u prenosnim i distributivnim sistemima, te da je pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije prisutno u svim zemljama regiona.

Bajramović je naveo da se povećanje opterećenja distributivne mreže očekuje i zbog elektrifikacije transporta, ali i povišene potrošnje električne energije u sektorima grijanja i hlađenja.

– U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove 110 kV trafostanice i završiti započeti proces prelaska na 20 kV nivo, uz zahtijevani kvalitet električne energije. U vidu treba imati i integraciju tzv. prozumera posebno domaćinstava koja su priključena na elektroenergetsku mrežu, ali istovremeno proizvode električnu energiju najčešće postavljanjem fotonaponskih panela na svoje krovne konstrukcije – rekao je Bajramović.

Dodao je da je integracija obnovljivih izvora u ovom obimu izazov vezan s načinom balansiranja i održavanja naponskih prilika i kvaliteta snabdijevanja, a skladištenje energije pojavljuje se kao potencijalno rješenje za ublažavanje neravnoteže između proizvedene energije i zahtjeva za potrošnjom.

Bajramović je naveo da svaka mreža i njeno rješenje zahtijevaju specifičan pristup, no osnovni cilj je povećati kapacitet mreže, smanjiti gubitke i bolje upravljati opterećenjem.

Pojasnio je da će baterijsko skladištenje električne energije u budućnosti imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja skladištenjem električne energije u periodima sa povećanom proizvodnjom i smanjenom potrošnjom i njenim korištenjem u periodima sa manjom proizvodnjom i većom potrošnjom.

– Baterijski sistemi za skladištenje električne energije se koriste kao infrastrukturna mjera fleksibilnosti za lokalnu apsorbciju viškova proizvodnje i privremeno rasterećenje prenosne mreže, te se s njima može izbjeći aktivacija ograničenja proizvodnje (eng. curtailment) iz varijabilnih izvora električne energije. Proračuni su pokazali da je za priključenje 1.500 MW solarne energije i 1.000 MW od vjetra na prenosnu mrežu neophodno instalirati baterijske tehnologije snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh – precizirao je Bajramović.

Istakao je i neminovnost povećanja cijena mrežarine koje neka elektroprivredna preduzeća nisu mijenjala više od 10 godina.

– Povećanjem distributivne mrežarine bi se donekle obezbijedila finansijska sredstva neophodna za ulaganja u jačanje i modernizaciju elektrodistributivne mreže, u cilju povećanja kapaciteta kroz prelazak na 20 kV naponski nivo i prilagođavanje mreže potrebama integracije obnovljivih izvora i novih tehnologija – naveo je Bajramović.

Naglasio je i da je sazrelo vrijeme da se G-komponenta počne primjenjivati kao dodatak u tarifama koju plaćaju proizvođači električne energije za korištenje prenosne i distributivne mreže.

(Mostarski.ba)