Geografija
Općina Dobretići nalazi se na planini Ranča, u srednjoj Bosni, 20-ak kilometara sjeveroistočno od Jajca. Cijelo je područje općine među lokalnim stanovništvom poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protječe uz sjeveroistočni rub obronka Ranče.
Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalilo i danas, kao takvo i postoji pod nazivom Dobretići. Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja – selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske porodice Dobretić.
Historija
Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske porodice Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta historijskim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.
U općini Dobretići postoje monoge do danas neistražene historijske znamenitosti kao što su: stećci, stara katolička groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz 17. stoljeća
Rijeka Ugar
Ugar (do 1878. rijeka je nosila ime Brzica) je rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka Vrbasa. Izvire na planini Vlašiću, na oko 1550 m. Ulijeva se u Vrbas 20-ak kilometara nizvodno od Jajca.
Najveći desni pritoci Ugra su: Pljačkovac, Ilomska, Kobilja, Zirin potok, Kusin potok i Ugrić, a lijeve: Lužnica, Dedića i Andrijevića potok, Bunar, Oraški i Kukavički potok.
Nakon kraćeg i dubokog kanjona pri izvoru (do ispod Babanovca) rijeka ulazi u Pougarje, pod planinom Ranča, eksponiranoj prema Ugarskim stijenama (iznad kojih je plato sela Imljani). Nakon toga, ulazi u duboki i dugi kanjon ispod Skender Vakufa, iz kojeg izlazi tek pri ušću u Vrbas, 20-ak kilometara nizvodno od Jajca. U srednjem dijelu kanjona (gotovo okomito) se usijeca u podvlašićki plato, mjestimično i preko 500 m duboko.
Kraj oko rijeke Ugara naziva se Pougarje.
Ugar polako dubi jedan od najljepših i najdivljijih kanjona u ovom dijelu Evrope. Okolina Ugra je mjesto gdje se pejzaž sažima, produbljuje i zatamnjuje – postaje kao garež, ugarak, kao Ugar, gdje poskok i medvjed zajedno piju vodu, gdje noć nastupa iznenada i bez sutona, kao crni mjehur, narastao od tamnog soka.
Ranča
Ranča, lokalno i na starijim mapama poznatija kao Ranče (1433 m), je planina u centralnoj Bosni, na području općina Travnik, Dobretići i Jajce. Pritom je na njoj gotovo cijela teritorija Dobretića.
Ispod sjeveroistočnih padina Ranče protiče Ugar, oko kojeg se pruža uska dolina Pougarje. Planina je izložena prema strmim padinama Korićanskih i Ugarskih stijena, tj. prema ušćima Ilomske i Kobilje.
Najviši vrhovi Ranče su Suhi vrh (1.433 m) , Gola glavica (1.464 m) i Vitorog (1.478 m).
Sa ove planine u Ugar otiče nekoliko pritoka: Dedića i Andrijevića potok, Bunar i Kukavički potok, a na jugozapad (prema Vrbasu): Buna, Kraljevac, Rijeka i Komatinski potok.
Ranča je bogata mješovitim listopadno-četinarskim šumskim sastijinama, koje su prošarane planinskim pašnjacima. U šumama živi karakteristična divljač za ovakve životne zajednice, između ostalih i: medvjed, vuk, lisica, divlja svinja, jazavac, jež i dr.
Turizam
Općina Dobretići kao nova turistička destinacija postala je poznata po tome što se njeno središte nalazi na nadmorskoj visini od 1200 metara, a kao takva najviša je u našoj zemlji. Stariji pougarci kažu, da snijeg pada 10 mjeseci u godini, odnosno nije zabilježeno da sniježne pahuljice padaju samo u ljetnim mjesecima julu i avgustu. Dakle postoje dobri prirodni i drugi preduslovi za ozbiljnijim bavljenjem zimskim turizmom, jer opće je poznato da u Pougarskom kraju zima traje pola godine, a ostala tri godišnja doba zgusnuta su u drugu polovinu. Na Ranču prvi snijeg padne u oktobru, a zadnji za praznik rada koji su naši ljudi najčešće proslavljali grudvajući se.
Sportsko-rekreacijski centar Ranča ima oko 5 kilometra uređenih staza i za sad je samo sa jednim ski liftom u pogonu, kapaciteta do 1000 skijaša na sat, što zadovoljava trenutne potrebe skijaša rekreativaca koji tradicionalno gravitiraju ovom skijalištu.
Stanovništvo se bavi stočarstvom, ratarstvom i šumarstvom. Najveći i najteži problem je nezaposlenost i slaba privredna aktivnost.
Nadaleko poznati “vlašićki sir” najpoznatiji je proizvod pougarskih stočara. Nažalost, danas ga proizvode u izuzetno malim količinama, isključivo pojedinci za vlastite potrebe.
(Mostarski.ba, rekreacija.ba, Wikipedia,
