Optužnica protiv Nedeljka Obradovića za zločine u Čapljini vraćena na doradu

4 Min Read

Županijiski sud u Splitu vratio je optužnicu Državnom tužilaštvu Republike Hrvatske (DORH) protiv Nedjeljka Obradovića zbog ratnog zločina na području Čapljine radi boljeg razjašnjenja stvari, odnosno utvrđenja autentičnosti dokumentacije koja se nalazi u spisu – potvrđeno je za Detektor.

Iz Županijskog suda navode da su, rješenjem Optužnog vijeća Odjela za suđenje u predmetima ratnih zločina, vratili optužnicu Županijskog državnog tužilaštva u Splitu koja je protiv Obradovića podignuta u novembru prošle godine.

“Naloženo je državnom tužiocu da u roku od 15 dana od dana dostave rješenja donese rješenje o dopuni istrage, te od nadležnog pravosudnog tijela ili druge nadležne institucije zatraži podatke iz kojih će biti razvidno da je navedena dokumentacija u spisu autentična i to pribavljanjem i dostavom iste u izvorniku ili ovjerenoj preslici, te dostavom podataka o načinu pribavljanja iste od strane nadležnih pravosudnih tijela Bosne i Hecegovine”, navodi se u odgovoru Suda za Detektor.

Ukoliko Županijsko državno tužilaštvo u roku od osam mjeseci ne dostavi novu izmijenjenu optužnicu na ponovno ispitivanje, kako su objasnili, smatrat će se odustajanjem od kaznenog progona.

Iz Županijskog državnog tužilaštva u Splitu su od odgovoru Detektoru naveli da će tokom dopune istrage putem molbe za međunarodnu pravnu pomoć od Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatražiti potvrdu da se u ovom kaznenom predmetu radi o autentičnoj dokumentaciji.

“Nakon udovoljenja molbi, Županijsko državno tužilaštvo u Splitu u ovom kaznenom predmetu pred Županijskim sudom u Splitu podignut će optužnicu”, stoji u odgovoru.

Iz DORH-a navode da su 14. jula donijeli rješenje o dopuni istrage protiv Obradovića. U telefonskom razgovoru su nam pojasnili da su advokati Obradovića problematizirali predmet koji je prebačen iz Haškog tribunala, zato što je riječ o kopiji, a da se original nalazi u ovoj instituciji.

Rekli su i da je Obradović bio osumnjičen s Jadrankom Prlićem i drugima.

Obradović se tereti da je u svojstvu komandanta Prve brigade Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Knez Domagoj, od aprila 1993. do aprila 1994., “komandovao provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima ‘Dretelj’ i ‘Gabela’ u općini Čapljina i drugim objektima koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka“, prenosi Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

– Okrivljenik, imajući komandne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uslovima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je komandovao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne – navedeno je u ranijem saopćenju DORH-a.

Detektor je ranije pisao kako su iz Tužilaštva BiH potvrdili da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela krivično gonjenje Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.

U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravosnažno osuđeni na 111 godina zatvora, utvrđeno je da je do smrti jednog zarobljenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a lišili vode i hrane zatočenike po naređenju Obradovića.

Vijeće je zaključilo da su od jula 1993. do početka oktobra 1993. godine zatočenike u zatvoru u “Dretelju” teškim zlostavljanjima podvrgavali ne samo vojni policajci i “stražari” nego i osobe koje su u zatvor dolazile “sa strane” – stanovnici s tog područja, vojnici HVO-a i Hrvatske vojske – a ponekad, pod prinudom, čak i drugi zatočeni Bošnjaci, iako je naredbom Nedjeljka Obradovića od 3. jula 1993. bio zabranjen ulazak neovlaštenim osobama, javlja BIRN BiH.

(Detektor.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak