“Orijentalno nasljeđe Hercegovine u djelima Hivzije Hasandedića”, doprinos čuvanju grandioznog naučnog djela

Okrugli sto “Orijentalno nasljeđe Hercegovine u djelima Hivzije Hasandedića”, povodom 110 godina od rođenja Hivzije Hasandedića, u organizaciji Arhiva HNK, održava se u Centru za kulturu Mostar.

Organiziranjem okruglog stola, Arhiv HNK želi sačuvati grandiozno naučno djelo kojim je Hasandedić obogatio identitet, historiju i kulturu Hercegovine, zaduživši postojeće i buduće generacije.

Prema riječima Amira Kadribegović direktora Arhiva HNK, okrugli sto se bazira na sjećanju na Hivziju Hasandedića, odnosno, kao podsjetnik na 110 godina od njegovog rođenja, na njegovo izuzetno veliko, grandiozno djelo i rad i ono što je radio u Arhivu a i puno šire od Arhiva.

“Kada se govori o Hivziji Hasandediću s obzirom na njegovu izvrsnost u radu koji je radio taj čovjek je djelovao intelektualno višestruko. On je djelovao istovremeno kao naučnik istraživač, a djelovao je i kao orijentalista odnosno kao osmanista. On je bio arhivista u svom habitusu, pored toga Hivzija je u svom radu bio i historičar, etnolog, teolog, historičar umjetnosti. Na samom početku svoje karijere on je djelovao kao pjesnik. Za svoga života izdao je osam knjiga, posthumno je izdano još pet knjiga. Računa se da je objavio oko 426 bibliografskih jedinica, tako da Hivziju Hasandedića obzirom na tu njegovu izvrsnost nije jednostavno tretirati unutar jedne naučne discipline, jer postoji jedna velika, šarolika, intelektualna širina unutar koje je Hasandedić djelovao. Kada je riječ o današnjem događaju mi iz Arhiva HNK smo sretni i ponosni što smo uspjeli okupiti ovakav eminentan broj izlagača, koji će danas govoriti”, rekao je Kadribegović.

Prema riječima Lejle Gazić viši naučne saradnice Orijentalnog instituta u Sarajevu Hivzija Hasandedić spada u red onih istraživača koji su se u ona teška vremena trudili da svojim angažmanom, svojim istraživanjima što više osvijetle našu kulturnu prošlost.

“Spada u red istraživača koji su se trudili da istraži brojne putopisne zbirke, brojne dokumente, da nađeu sve ono što će pokazati da mi nismo bili nikad tamni vilajet, da smo uvijek imali svoju kulturu, svoje poznavanje jezika, svoje izučavanje historije i jedan je od onih koji su na tom polju učinili mnogo, pogotovo u Hercegovini, gdje je u to vrijeme bio jedan jedini. To je vrijeme u kojem nije bilo interneta u kojem se nije moglo lako doći do potrebne literature, istraživanja su bila puno teža, puno dugotrajnija, mukotrpnija i on je na tom polju učinio mnogo  treba mu odati priznanje.

Okrugli stol okupio je istaknute naučne radnike koji su govorili o Hasandedićevom doprinosu u različitim naučnim disciplinama, a posebno u kontekstu očuvanja i dokumentiranja kulturne baštine Hercegovine.

Kao jedan od prvih uposlenika, Arhiv je pozicionirao na mjesto u društvu koje mu pripada. Bio je doajen organizirane arhivske službe, te se neumorno, praktički do smrti, bavio publiciranjem arhivskog blaga, istovremeno ustrajavajući i na poboljšanju uvjeta za rad Arhiva, saopćeno je ranije iz Arhiva HNK.

(Mostarski.ba)