Otkriće u Istanbulu: Pronađen mezar muftije Ali Fehmi-ef. Džabića

Mostarski muftija Salem-ef. Dedović danas je u svom uredu primio dr. Emira Demira, istraživača koji je posljednjih godina svoje ime snažno vezao za novija otkrića iz oblasti kulturno-historijske baštine Bošnjaka.

Povod za ovaj prijem bilo je Demirovo novo otkriće – lociranje mezara glasovitog muftije Ali Fehmi-ef. Džabića, jednog od najznačajnijih hercegovačkih i bosanskohercegovačkih alima s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Muftija Dedović nije krio lično zadovoljstvo ovim otkrićem, s obzirom na to da je nakon decenija neizvjesnosti napokon potvrđeno tačno mjesto Džabićevog mezara u Istanbulu.

– Izuzetno sam počašćen ovim današnjim susretom. Dugi niz godina bavio sam se tom mišlju – hoćemo li ikada saznati tačno gdje je njegov mezar. Čitali smo u literaturi da je to upravo na ovom mezaru, kod Edirne kapije u Istanbulu, ali nije bilo podatka koji bi nas vodio tamo na to mjesto – istakao je muftija.

Nakon što je javno obznanjeno Demirovo otkriće mezara Husein kapetana Gradaševića, muftija je kontaktirao doktora Demira i inicirao istraživanje lokaliteta Džabićevog mezara.

Dostavio mu je dostupnu literaturu iz koje je bilo moguće provesti dodatna istraživanja, što je rezultiralo ubiciranjem mezara i dešifriranjem teksta tariha, piše Preporod.info.

Prema muftijinoj ocjeni, ovo otkriće ima izuzetan značaj za muslimane Hercegovine i cijele države. Podsjetio je da je Ali Fehmi-ef. Džabić bio simbol borbe za dostojanstvo, čast i ravnopravnost bošnjačkog naroda, te da je usljed političkih pritisaka u doba Austro-Ugarske bio lišen muftijske službe, ali i da je, uprkos tome, stekao posebno poštovanje u Istanbulu, gdje je predavao arapsku književnost na Darul Fununu.

– Ali Fehmi je stekao reputaciju i ugled širom muslimanskog svijeta zbog svog raskošnog znanja koje je posjedovao u toj oblasti, posebno u komentiranju klasične poezije drugova Allahovog poslanika Muhammeda, a.s. Nakon što smo uzdigli nišane muftiji Mustafi Sidki-ef. Karabegu, što smo obnovili nišane muftiji Mustafi Sidki-ef. Sarajliću, što smo u Šarića haremu detektirali mezar muftije Abdullahu Riđanoviću muftiji, ovo je, da kažem, kruna ovog istraživačkog napora da imamo tačna saznanja gdje su mezari naših velikana. Naravno, ovo nas ohrabruje da smo na tom planu posvećenosti našoj kulturnoj baštini – kazao je muftija.

Doktor Emir Demir, koji već godinama traga za mezarima bošnjačkih velikana u Turskoj, istakao je da su ga inicijative društveno angažiranih zvaničnika u Bosni i Hercegovini, kakvu je imao od muftije Dedovića, dodatno motivirale da, nakon pronalaska Husein kapetanovog mezara, nastavi sa svojim istraživanjima.

– Naravno, zato su bile potrebne prethodne pripreme, dubinsko iščitavanje literature, stavljanje svih tih informacija u jedan kontekst, da bi se došlo do određenih zaključaka i da bi se tačno mogle odrediti i suziti opcije koje bi omogućile da se dođemo do same lokacije mezara – pojasnio je Demir.

Mezar je zatekao u znatno zapuštenom stanju, obraslom mahovinom i oštećenim nišanima.

– Mezar nije održavan, zaglavni nišan je poget, dok je podnožni pao. Takav je slučaj sa mnogim nišanima na tom području naših Bošnjaka – neki su čak i polomljeni, neki su devastirani vjerovatno vremenom, vjerovatno i nekim okolnostima, zemljotresa itd. Uglavnom su u nezavidnom stanju. Posebno kada se radi o epitafu, tarih na Džabićevom mezaru je već pri kraju. Slova su se vremenom prilično suzila. Kamen nije baš najkvalitetniji ako ga usporedimo sa kamenom od kojeg je isklesan nišan Husein kapetana Gradaševića, od jednog perfektnog granita. Džabićev nije takvog kvaliteta, tako da smatram da bi trebalo što prije djelovati da se zaštiti – istakao je Demir.

Govoreći o tekstu tariha kaže da su ispisani poznati podaci o Ali Fehmiju Džabića – da potiče iz Hercegovine, da je prethodni muftija za hercegovačkog sandžaka, kao što se navodi, da je bio jedan od članova velikog vijeća za obrazovanje Osmanskog carstva u tom periodu i da je također bio profesor u Darul Fununu.

Darul Funun je preteča Istanbulske univerziteta. Preselio je 1336. odnosno 1918. godine, sa podacima o njegovom ocu i pojedinačnim podacima o njegovom imenu i prezimenu“, rekao je Demir. Pronalazak mezara Ali Fehmi-ef. Đabića ocijenio samo jednim korakom u širem procesu očuvanja i dokumentiranja bošnjačke historijske baštine u Turskoj.

Tokom sastanka muftija je zahvalio dr. Demiru i za napore koje ulaže u istraživanju i dokumentiranju kulturne prošlosti Bošnjaka u Hercegovini, među kojima se posebno ističe njegov doprinos u istraživanju područja Neuma, Kleka i Sutorine, što je Demir krunisao još jednom nedavno objavljenom knjigom “Neumska džamija”.

– Ona govori argumentima. Ne govori glasom politike, ne nadmeće se u javnom prostoru. Govori činjenicama, mapama, originalnim dokumentima. Poziva na dijalog i sučeljavanje. Za nas je ovo veliko otkriće i najiskrenije zahvaljujem dr. Demiru na njegovoj posvećenosti, žrtvi, ljubavi i pregalaštvu – zaključio je muftija.

(Mostarski.ba)