Otvorena Hafizova – Muje Kotezlije džamija

U prisustvu nekoliko stotina vjernika, danas je svečano otvorena obnovljena džamija u Kotezima kod Trebinja.

Džamija će, uz ime njenog osnivača Muje Kotezlije, ubuduće nositi naziv i Hafizova džamija, po želji njenih novih vakifa – hafiza prof. dr. Farisa Gavrankapetanovića i njegove supruge dr. Alme Gavrankapetanović.

Prisustvo fra Mirka Majdandžića ovom nadasve ilustrativnom i dostojanstvenom događaju u vrlo rječitom značenju oslikalo je njenu slojevitu simboliku. Svečanosti su prisustvovale grupe i grupice džematlija i zvaničnika iz Trebinja, Stoca, Čapljine, Mostara, Konjica, Jablanice, Nevesinja, Gacka, Sarajeva, Dubrovnika, Splita, Visokog, i drugih krajeva u Bosni i Hercegovini, koje ne povezuje ništa drugo, do potreba posvjedočenja dobroti i plemenitosti.

Ilustrativno je i to da su komšije drugih vjerskih zajednica podjednako obavljali funkcije domaćina i članova Organizacionog odbora kao i muslimani. Jednako se radovali ovom svečanom trenutku.

Džamija u Kotezima je 11. obnovljena džamija na području Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Trebinje. Od 1942. godine bila bez funkcije, a slovila je kao jedna od najstarijih džamija u Hercegovini.

– Radujemo se da ste njenu važnost prepoznali svi vi koji ste danas ovdje zajedno sa nama na ovome vrelom julskom danu i na tome vam posebno zahvaljujemo – kazao je u ime domaćina hafiz Sadik-ef. Fazlagić, glavni imam MIZ Trebinje.

Administrativno tehničke aktivnosti na njenoj obnovi trajale su punih pet godina i s njenom konačnom adaptacijom Medžlis Trebinje je stvorio predispozicije za dalje institucionalno jačanje, ne samo u vjerskim aktivnostima već i u razvoju vakufskih kapaciteta.

– Stoga, koristim ovu priliku da pozovem sve dobronamjernike, državne i entitetske institucije da se uključe i daju svoj doprinos u realizaciji i sanaciji vakufskih projekata u okviru našeg Medžlisa, jer mi računamo na to, računamo na naše vjerske institucije, državne i entitetske organe. Računamo da će Medžlis nastaviti doprinostiti očuvanju islamskog identiteta, kulture i tradicije, kao zaloga za buduće generacije na koje ćemo prenijeti ovaj odgovorni i časni emanet – kazao je hafiz Fazlagić.

Prigodne čestitke u ime Eparhije zahumsko-hercegovačka i stonsko-primorske i u ime Mitropolita Dimitrija izrazio je ljubinjski đakon Bogdan Santrač.

Na svečanosti su još govorili direktor Vakufske direkcije hafiz dr. Senaid Zajimović, mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović, u svojstvu izaslanika reisul-uleme direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz dr. Mensur-ef. Malki i vakif hafiz Faris Gavrankapetanović.

Svečano otvorenje džamije u Kotezima, kako je to istaknuto tokom svečanosti, je i jasna poruka opredjeljenja miru, dijalogu i međusobnom poštovanju.

– Munla Hodžić uvakufila je zemljište na kojem se danas nalazi Katolička crkva u Kotezima, a tadašnje Vakufsko povjerenstvo dalo je saglasnost za njenu izgradnju. To je dokaz da tradicija međuvjerskog uvažavanja i suživota na ovom prostoru ima duboke korijene. Samo zajedno možemo oživjeti korijenje koje su naši preci zasadili – naglasio je Zajimović.

Prema njegovim riječima, obnova džamije je i izraz kolektivne težnje ka boljem, pravednijem i saosjećajnijem društvu.

– Zajednica kojoj pripadamo uspjela je obnoviti i izgraditi brojne vakufske objekte uz pomoć domaćih vakifa i prijatelja iz svijeta. Ulazimo u novo poglavlje gdje će ti objekti zahtijevati stalnu brigu. Zato moramo dodatno jačati naše lokalne resurse i svijest o važnosti očuvanja onoga što imamo. Upravo ovdje u Hercegovini svjedočimo svjetlam primjerima takvog djelovanja – poručio je Zajimović.

Obnova džamije u Kotezima najrječitiji je prikaz potrebe obnove međunacionalnih odnosa i njegovanja dobrosusjedske brige na njihovim bazičnim osnovama, kako je, to na tom izvan ideološkom i izvan političkom nivou bilo stoljećima u Bosni i Hercegovini.

– Ukoliko se vratimo tim pravim vrijednostima koje su ukrasile ove naše narode koji su vjerovali da Božiji hramovi, Božije kuće isijavaju ljepotu, isijavaju dobrotu, pozivaju na dobro u čovjeku ono najljepše, ono najplemenitije, ono najbolje, pobuđuju da bude čovjek, da ostane vjeran vrijednosti ljudstva, civilizacijskim vrijednostima. Ja sam sretan zbog tog takvog pristupa, zbog takvog odnosa naših susjeda i naših komšija ovdje, i što je ova džamija Muje Kotezlije obnavljana u tom duhu, u tom pravom bosanskom duhu. Duhu ispravnog, vrijednog, jedinstvenog i suštinskog suživota – rekao je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Naglasio je kako ovaj skup demantira sve one koji kažu da je Bosna i Hercegovina nemoguća zemlja i da u njoj treba sve podijeliti i rasparčati.

Tokom govora izrazio je očekivanja kako će obnovljena džamija biti radosno svratište svih bosanskohercegovačkih hafiza da u njoj uče Kur’an, da se pripremaju za ispite polaganja hifza, odnosno, da se u njoj pripremaju za vječne ahiretske nagrade koje su zagarantirane hafizima.

Pozvao je i sve dobronamjerne putnike koji osjete potrebu duhovnog odmora da im ona bude radosno svratište, da im bude podsjetnik i orijentir o vremenu obavljanja namaza, da im bude podsjetnik o harmoniji između duhovnog i fizičkog putovanja.

Shodno svom intelektualnom, duhovnom iskustvu i finansijskim mogućnostima u višedecenijskim traganjima da sa svojom suprugom Almom učini trajnu sadaku, obnova davno porušene džamije u Kotezima za Farisa Gavrankapetanovića idejno je predstavljala čvrst pogled u budućnost, a zarad dobrobiti ljudi ovoga vremena.

Opravdanost obnove džamije ilustrirao je precizno izračunatim formulama gustoće saobraćaja, broja osoba koje osjećaju znatiželju obilaska džamije i sela, kao i onih koji bi u njoj rado obavili namaz.

– Trajna sadaka, analogijom, po završenom ovom velikom objektu pripada i rahmetli Muji Kotezliji, pripada našim roditeljima, našim rahmetli očevima hadži Muniru i rahmetli hadži doktoru Ibrahimu, našim majkama, hadži hanumi Fikreti, hadži hanumi Izeti. I ovdje želim posebno naglasiti jednu osobu, koja je na mene ostavila duboki utisak, oblikovala mene kao ličnost, a to je moj hadži hafiz Halid efendija Hadžimulić, od oca Alije i majke Aiše, rođene Kulenović, s kojim sam proveo 30 godina i 3 mjeseca od oktobra 1980. do preseljenja na bolji svijet – naveo je Gavrankapetanović, pojašnjavajući, između ostalog, motive vakufljenja.

Prenoseći selame i čestitke reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića, hafiz Malkić je naglasio kako je džamija najprije izgrađena u srcima njenih novih vakifa, a kasnije samo kao puni izraz bogobojaznosti prenesena na nekadašnje ruševine.

– Allah dž.š. ima svoje planove, i On je našeg hafiza i njegovu suprugu naveo da prođu ovdje i da vide da je potrebno na ovom mjestu, ponovo na temeljima džamije, Muje Kotezlije, obnoviti, podići mešdžid, podići Božiju kuću, podići džamiju – kazao je Malkić.

Tokom vazu-nasihata protumačio je kur’anske ajete i islamska načela o značaju izgradnje džamija, jačanju svijesti o životu izgrađenom na islamskim principima morala i odgovornosti baziranim isključivo na istinskoj vjeri, istinskoj ljubavi prema Svevišnjem Stvoritelju i istinskoj nadi u Božiju milost.

Proglašavajući džamiju trajnim dobrom Islamske zajednice, hafiz Malkić je pravo otvorenja džamije prepustio hafizu dr. Gavrankapetanoviću da je otvori sa svojim sinom Alijem i kćerkom Ajšom.

(Mina)