Pad u proizvodnji struje u oktobru rezultat prvenstveno loših hidroloških uslova

Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine iznosila je 1.108 Gwh, što je manje za 202 GWh nego u oktobru prošle godine kada je proizvedeno 1.310 Gwh, podaci su Agencije za statistiku BiH (BHAS).

Pad u proizvodnji struje u oktobru, smatra ekonomski analitičar Borivoje Simić, rezultat je prvenstveno loših hidroloških uslova zbog dugotrajne suše, a dijelom usljed toga što je Termoelektrana Ugljevik od kraja septembra bila van mreže, jer je bila u remontu.

U ukupnoj bruto proizvodnji, prema podacima BHAS, hidroelektrane su učestvovale sa 27,7 posto, termoelektrane sa 69,7 posto, a solarne i vjetroelektrane sa 2,5 posto.

“Kao rezultat suše podbacila je proizvodnja struje iz hidroelektrana, dok je na drugoj strani povećana proizvodnja u termoelektranama. Usljed toga je postotak prozvodnje iz  termoelektrana, koji je iznosio  69,7 posto u oktobru, izuzetno visok i nije dobar sa stanovništa održavanja balansa u elektroenergetskom sistemu”, rekao je Simić za Fenu.

Posljedično kako bi  termoelektrane imale dovoljno uglja za sagorijevanje, kako je dodao, povećana je proizvodnja mrkog ulja koji se koristi za njihov rad, ali dijelom i za izvoz, dok se pad zaliha kamenog uglja može objasniti povećanom tražnjom na tržištu u uslovima energetske krize i očekivane  neizvjesne zime.

Udio vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji od 2,5 posto, kako je dodao Simić, pokazuje da one još  ne predstavljaju značajniji izvor snabdijevanja energijom budući da su u pogonu samo tri.

“BiH se mora više orijentisati na proizvodnju iz obnovljivih izvora, prije svega iz vjetroelektrana i solarnih elektrana, a svjedočimo da investicije u tom dijelu uzimaju zamah. Stvorene su zakonske pretpostavke za investicije u energetiku i treba očekivati da će u narednim godinama biti više struje iz energije vjetra i sunca koja je ekološki i najprihvatljivija”, dodao je Simić.

(Fena)