Cincar, planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna, na granici općina Glamoč i Livno, visine 2006 metara iznad mora. Osim vrha Cincara, planina uključuje i vrhove Malovan (1826m), Osječenica (1798.m), Osin Glavica (1720m) i Voloder (1640 m).
Ovi vrhunci ne prave pravi jedinstveni greben, nego su više rasuti na krškoj visoravni visine 1200 – 1500 m, koja se još nastavlja sjevernije i južnije bez drugih većih vrhova.
Cincar leži na prostranoj visoravni između četiri najveća kraška polja u BiH: na jugozapadu je Livanjsko polje, na jugoistoku Duvanjsko polje, na sjeverozapadu Glamočko polje i na sjeveroistoku Kupreško polje.
Cincar ima posebno oštru planinsku klimu. Vjetar koji se zove bura ponekad se pretvara u oluju, što djelomično objašnjava nedostatak šume na jugozapadnim planinskim padinama. Snijeg pokriva tlo od sredine oktobra do sredine maja, što čini Cincar odredištem za skijaše.
Južne i jugozapadne strane su bez više drvenaste vegetacije, obrasle planinskim pašnjacima, a sjeverne gustom, uglavnom crnogoričnom šumom.
Visoravni i planinske padine iznad Livanjskog i Glamočkog polja na nadmorskim visinama iznad 1100 m, pa do oko 1300 m, prekrivene su travnatim površinama koje su do rata u BiH (1992.-1995.) služile za ispašu velikog broja ovaca. Od oko 1250 m naviše za Krug planinu su karakteristične siromašne planinske livade koje su na stjenovitoj i krškoj vapnenačkoj podlozi ispresijecane oštrim grebenima i dubokim dolinama. Većina dolina je obrasla johom i niskim šibljem.
Iznad 1350 metara nadmorske visine, zapadne i sjeverne padine Cincara (gorska visoravan oko Cincara i Malovana) prekrivene su starim mješovitim šumama jele i bukve koje se na padinama koje okružuju plato Cincara miješaju sa sastojinama smreke, posebno u klancima i ponikvama.
Iznad toga na grebenima i nižim vrhovima do nekih 1600 m su uglavnom subalpske listopadne šume od klekaste bukve, pa još više do 1900 m prevladava grmasta crnogorična klekovina bora krivulja. Iznad toga je već krajnja gornja granica rasta drveća, pa do najviših vrhunaca Cincara prirodno postoje samo prvobitne travne rudine.
U podnožju planine Cincar, na visoravni Kruzi, na 1.200 metara nadmorske visine u općni Livno, nesputano živi više stotina divljih konja. Riječ je o potomcima onih pitomih, koje su njihovi vlasnici 70-tih godina prošlog vijeka, dolaskom mehanizacije, pustili u prirodu da žive slobodno.
S vremenom su se umnožavali i danas ih je na tom lokalitetu, prema procjeni, više od 800. Oni su trenutno najveći turistički potencijal livanjskog kraja, jer su jedinstvena atrakcija u svijetu.
Zahvaljujući, isključivo, privatnom sektoru koji je to prepoznao kao potencijal i brendirao, sada privlače goste iz cijele regije i svijeta. Upravo prekrasni prizori divljih konja koji se slobodno kreću na površini od 100 kvadratnih kilometara, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, te ovaj kraj sve više postaje nezaobilazna turistička destinacija prepoznatljiva u cijeloj Evropi.
(Mostarski.ba, agroklub.ba, mhmap)
