Categories: BiH|Published On: 22/7/2023|

Planine u Bosni i Hercegovini/Dinara

Dinara je planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja većim dijelom razdvaja Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Njezino je ime najvjerojatnije antičkog podrijetla, od naziva ilirskog plemena Dindari koji su u starom vijeku živjeli oko Livanjskog polja istočno od Dinare.

U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina naziva se Dinaridi.

Najviši vrh je Troglav (1913 m), a vrh Sinjal (1831 m) najviša je tačka Dinare u Hrvatskoj. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. Na Dinari je i jama Nevidna voda, koja se smatra najdubljim speleološkim objektom u Bosni i Hercegovini.

Nevidna voda najdublja je do sada istražena jama na dinarskom masivu i u Bosni i Hercegovini. Smještena je 2 kilometra od granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom, na platou iznad sela Odžak u općini Livno. Jama ima dva ulaza koji čine najniži dio kraške udoline i nalaze se na oko 1.200 metara iznad mora.

Manji ulaz ima dimenzije 20×30 m, a veći 30×50 m. Impresivnom ulaznom vertikalom od 163 m stiže se na policu s Nevidnim jezerom po komu je i cijela jama dobila ime. Slijede još dvije vertikale od 82 i 142 m do ulaza u Mosoraški meandar. Meandar nastavlja nizom skokova od 2 do 5 m do nove vertikale od 28 metara. Slijedi Mihovilov i Velebitaški meandar. U jami je od 250 m dubine prisutan stalni vodeni tok, dok je za vrijeme kiša cijeli objekt hidrološki vrlo aktivan.

Sa istraživanjem se stalo na dubini od -653 metra gdje se nalazi jezero dublje od 20 m koje se sastoji od dva dijela: prvog površine 40×15 m eliptičnog oblika, te drugog zakrivljenog površine 30x12m. Jezera su međusobno spojena manjim prolazom u razini vode duljine oko 4 m, te velikim otvorom dimenzija 15×20 m u stropu završne dvorane, tako da zid između njih čini prirodni most.

Temperatura jezera je 8 °C. U jezeru su primjećene potopljene sige, što ukazuje na mogućnost da voda u jezero dolazi iz ponora u rubu Livanjskog polja.

Do otkrića Nevidne vode najdubljom jamom u Bosni i Hercegovini smatrala jama Jojkinovac na Grmeču sa oko 460 metara dubine.

Nevidnu vodu istražuju Speleološki odsjeci Mosor, Split, Sv. Mihovil i Velebit (Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza) po kojima su i meandri u jami dobili ime.

Planina Dinara je prirodna granica između mediteranske klime Jadranskog mora i kontinentalne klime u BiH . U podnožju planine (300-700 m nadmorske visine) prevladava blaga, topla klima sa suhim ljetima, dok prosječna temperatura u zimskim mjesecima nikad ne pada ispod 3°C. Ispod visine od 1000 m, klima je sa vlažnim i toplim ljetima, dok je na visinama iznad 1,500 m, klima vlažna, sa svježim ljetima i snijegom koji prekriva vrhove planina na nekim mjestima i tokom cijelog ljeta. Na samoj planini ne postoje rijeke i potoci zbog njene porozne vapnenačke strukture. Voda se može naći jedino u mlakama i zaleđenim jamama.

Mnoge divlje zvijeri nastanjuju planinu, poput divlje mačke, vuka, lisice, čaglja, lasice, kune, smeđog medvjeda, i risa. Dinara obiluje i mnogim pticama, a najčešći su tetrijeb, jarebica, sokol, i orao. Također postoji i endemična vrsta glodavca, Dolomys bogdanovi longipedis (Dinarski miš) koji je zaštićena vrsta, kao što je i vjeverica.