Hrbljina (Hrbine) je planina, obilježja visoravni u Bosni i Hercegovini, nalazi se na prostoru općine Glamoč.
Najviši vrh planine je Hamzin vrh 1543 metara nadmorske visine. Hrbljina se nalazi sjeverozapadno od Cincara, a pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok paralelno s Vitorogom i Slovinjom, između kojih se nalazi.
Obilježja ove visoravni su slična kao kod obližnje Krug-planine. Prekrivena je brojnim vrtačama i drugim krškim oblicima, kao što su ponori i špilje. Svojstvene biocenoze ove visoravni su siromašne planinske livade, koje se prostiru na visinama od oko 1250 m pa naviše. Nalaze se na stjenovitoj i krškoj vapnenačkoj podlozi. Presijecaju ih oštri grebeni i duboke doline. Zbog dosta zemljišne vlage i niskog šiblja među kojim prevladava vrba, većina dolina obrasla je johom.
Hrbljina je bezvodna i kamenita kraška visoravan između Kupreškog i Glamočkog polja, sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 1500 metara i površinom od nekoliko desetina kvadratnih kilometara. Zbog karakterističnog reljefa, u kojem dominira više od hiljadu dolina i manjih vrtača koje su razdvojene kamenitim kosama, neki je nazivaju i kamenom pustinjom.
Na sjeveroistoku je oivičena planinom Veliki Vitorog (1907), na sjeveru sa Mliništima, na zapadu sa Slovinjom (1743), a na jugu sa Cincarom (2006), Osječenicom (1743) i Malovanom (1826).
Hrbljinu i Slovinj ne razdvaja nikakva velika dolina ili vodeni tok, skoro kao da su jedna planina i osobine su im iste te se zato o Hrbljini i Slovinju može govoriti kao o jednoj planini.
Za vrijeme ljetnog perioda mnogobrojne porodice odvode svoju stoku na Hrbljinu i Slovinj. Poznate porodice s Hrbljine i Slovinja po uzgoju ovaca i proizvodnji mliječnih proizvoda premašuju proizvođače sa Vlašića. Velik je broj stočara od Jajca, Skender Vakufa, Kotor Varoši i drugih mjesta koji svoju stoku za vrijeme ljetnih dana izgone na ove dvije planine.
Područje Hrbljine, između Cincara i Vitoroga, nekada je bio raj za velikog i malog tetrijeba, a isto tako i za svu divljač visokog lova. U svojoj knjizi Karl Eniz Diesel “Jagd auf die Nieder Wild I Ausgabe” (Lov na nisku divljač, 1849.) spominje Hrbljinu. Z.F. Kesterčanek i Z. Turkalj navode Hrbljinu kao “bogato lovište malim i velikim tetrijebom”.
Austrijski prijestolonasljednik Ferdinand ovdje je lovio sa svojom svitom i započeo graditi ljetnikovac na lokalitetu zvanom Hamzin vrh, u čemu ga je onemogućila nasilna smrt u Sarajevu 1914. godine.
Na Hrbljini je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije bio sazidan tzv. kraljev lovački dvorac.
(Mostarski.ba, dinarskogorje.com)
