Kamešnica je planina na istoku dinarskog masiva Dinare, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, između Buškog jezera (Buškog blata) na sjeveroistoku i rječice Ruda (pritoka Cetine) na jugozapadu, jugozapadno od koje je grad Sinj, a na sjeveru Livno. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog Buškog jezera.
Slično kao i na ostalim planinama masiva Dinare, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanskohercegovačka, linija Mocenigo pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 metara nadmorse visine na bosanskoj strani. Najistočniji i najviši vrh je Konj 1856 metara nadmorske visine, Kurljaj sa 1809 mnv, pa sjeverozapadno na Gornjoj Kamešnici Gareta sa 1773 mnv, Burnjača 1770 mnv i još ini ispod 1700 m, dok su južniji dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi niži od 1600 m. Zbog njezina isturenog južnijeg položaja je tu vidik bolji nego s ostalih dinarskih vrhova, pa se za bistrog vremena posebno nakon bure iz vršnog grebena Kamešnice na jugoistoku vidi Hercegovina s dolinom Neretve, a na jugozapadu Dalmacija i jadranski otoci.
Zbog teže dostupnosti i veće vlage je bolje očuvana vegetacija na sjevernim strminama prema Bosni, koje su dijelom zarasle gustim šumama bukve i jele, dok je na položitim jugozapadnim padinama u Dalmaciji šuma većinom uništena pa tu prevladavaju travnati pašnjaci namijenjeni za stočarstvo, s manjim mozaičnim šumama pri gornjem dijelu visoravni.
Na Kamešnici se po klimi i vegetaciji razlikuju 3 glavna područja. Sjeverne zasjenjene padine uz Livanjsko polje (oko 700 m visine) imaju svježiju kontinentalnu klimu s godišnjim temperaturama oko 9°C, a jugozapadni sunčani obronci uz Sinsko polje (oko 300 m visine) imaju toplije submediteransko podneblje s godišnjom temperaturom oko 12,5°C. Zbog visine i hladnije klime je gornji greben Kamešnice približno kroz pola godine prekriven snijegom, a zimske temperature su oko -20°C.
Kamešnica je prekrasna planina za planinarenje u proljetnim i jesenskim mjesecima, ali zbog izložnosti zračnim strujama, i dodiru različitih klimatskih područja, mogu se očekivati nagle i nepredviđene promjene vremena zato je uvijek potreban oprez.
Na Kamešnici možemo naći brojne biljne vrste iznimne ljekovitosti i čistoće od gorske metvice, gorskog pelina, alpskih lišajeva, majčine dušice, kadulje, enciana, čemerike i mnogih drugih. Životinjski svijet nije iznimno brojan jer je planina po vrhovima goletna, pa je naseljavaju većinom gmazovi, nekoliko vrsta gušterica, brojni planinski zelembaći, poskok, planinska riđovka, bjelouška, šara poljarica i dr. Vukovi svoje stanište nalaze sa sjeverne strane planine, i u pošumljenim djelovima, zajedno sa lisicama, divljim svinjama, a moguć je i susret s risom i medvjedom iako nisu često viđeni.
(Mostarski.ba, dinarskogorje.com, aljazeera)
