Ljubuša je planina u Bosni i Hercegovini, između Duvanjskog, Kosnog i Ravanjskog polja i Rame. Prema jugu se prostire do Vran planine, prema istoku i sjeveroistoku do Raduše, a prema zapadu i sjeverozapadu graniči s Duvanjskim poljem. Svojim najvećim dijelom se nalazi u općini Tomislavgradu, ali također i u Prozor-Rami i Kupresu. Planina je visoka 1797 metara. Na sjeveroistočni rub Ljubuše nastavlja se prostrani plato Proslapske planine, sve do Ramskg jezera.
Velika Ljubuša ili Crnovrh, najviši vrh planine Ljubuše dominira horizontom nad južnom stranom Ravanjskog polja. Ovaj dio polja naziva se Kosno polje i u njemu se nalazi samo naselje Zvirnjača sa svojih par zaselaka.
Građena je od vapnenca s razvijenim krškim oblicima reljefa. Na Ljubuši su prostrane uvale: Poljica, Bunari 1498 metara nadmorske visine, Oprava 1562 metara, Lisac, Veliki crni vrh 1686 i Zlopolje 1304 metara nadmorske visine. U unutrašnjosti planine nalaze se mnogobrojne špilje i jame. Najveće se nalaze na zapadnom dijelu Ljubuše neposredno iznad sela Lipe i Mandinog Sela (jame Pašnjača, Orlovača). Ima više manjih izvora žive vode koji nikada ne presuše, a jer su utonuli u zemlju neki ih nazivaju bunarima. Na Ljubuši se nalaze tri velike lokve.
Planina je pretežno gola, bez prostranijeg šumskog pokrivača, čak i bez klekovine ili smreke. Po padinama koje su okrenute prema Trebiševu i Duvanjskom polju prevladava goli krš s manjim i plitkim vrtačama. Po unutrašnjem dijelu planine nalaze se prostrane visoravni s dosta trave. Ima bogatih pašnjaka s pitomim planinskim travama za ispašu ovaca.
U prošlosti je Ljubuša bila poznata po tome, da je na njoj u sezoni ispaše paslo više hiljada ovaca i mnogo grla krava. Tako je 1930-ih godina na Ljubuši ljetovalo oko 20.000 komada ovaca i koza i oko 500 konja i goveda. Redovno su bile obavljane i košnje trave. Može se reći da je ova planina u prošlosti ljudima život značila.
Sada na njoj pase mnogo manje stoke, no ipak je još uvijek značajna za uzgajatelje stoke, ali i za poljoprivredu. Nekada su ovdje obrađivane vrtače i dobro bi rodio krompir i jaro žito, a bilo je dosta obradive zemlje. U novije vrijeme bilježi se porast aktivnosti u području stočarstva i ovčarstva, što se odražava u proizvodnji mlijeka i sira.
Sjevernim podnožjem vodi cesta Tomislavgrad –Prozor.
(Mostarski.ba, dinarskogorje.com., RPortal, blidinje.net)
