Počinje Evropska sedmica imunizacije: Spašeno govoto pet miliona života godišnje

Obilježavanje Proširenog programa imunizacije (EPI), globalne inicijative pokrenute 1974. za proširenje dobrobiti osnovnih vakcina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, počinje tokom ovogodišnje Evropske sedmice imunizacije, koja se obilježava od 21. do 27.04. EPI program je jedan od najvećih javnozdravstvenih uspjeha 20. i 21. stoljeća, spašavajući gotovo 5 miliona života godišnje.

“Vakcine ostaju naše najjače sredstvo protiv ozbiljnih oboljenja, koja ponekad imaju smrtni ishod, uzrokovanih zaraznim bolestima. Zemlje su posvećene postizanju nivoa procijepljenosti između 90 do 95% kako bi zaštitile svoju populaciju, formuliranjem sveobuhvatnih politika imunizacije i
prilagođavanjem usluga potrebama pojedinaca i zajednica na temelju informiranih odluka temeljenih na podacima. Svjetska zdravstvena organizacija nastavit će podržavati te napore za dobrobit svih nas”, izjavio je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Bosnu i Hercegovinu.

Koji je razlog tako dramatičnog uspjeha?
Posljednji poznati prirodni slučaj velikih boginja bio je 1977. godine u Somaliji. Godine 1989. SZO je proglasila velike boginje iskorijenjenima. To je bio veliki uspjeh, pogotovo zato što su velike boginje bile opasna bolest koja je ubila svakog trećeg zaraženog. Iako je do 1974. bilo dostupno nekoliko vakcina za sprječavanje drugih bolesti, većina djece u svijetu nije imala koristi od njih. Iz tog razloga, rezolucijom Svjetske zdravstvene skupštine iz 1974. uspostavljen je Prošireni program imunizacije, koji su usvojile sve države članice SZO-a. Program je imao za cilj omogućiti svoj djeci pristup vakcinama protiv šest smrtonosnih bolesti osim malih boginja: poliomijelitisa, tuberkuloze, hripavca, tetanusa, morbila i difterije. Tokom proteklih godina ovaj se paket osnovnih preporučenih vakcina povećao na 13 univerzalno preporučenih vakcina tokom cijelog života i 17 dodatnih

vakcina s preporukama koje ovise o kontekstu.

Uticaj u evropskoj regiji SZO
Godine 1974. samo je 10% djece u evropskoj regiji SZO bilo vakcinisano protiv difterije, tetanusa i hripavca. Danas je ta brojka porasla na 94%, a čestalost ovih bolesti dramatično je pala. Do kraja 2022. Godine, 33 zemlje od 53 u Regiji eliminirale su endemsko širenje morbila. Dok je dječja paraliza (polio) još uvijek bila česta u nekoliko zemalja 1974., Regija je proglašena slobodnom od dječje paralize 2003. godine.

Imunizacija u Bosni Hercegovini
Stopa procijepljenosti djece u Bosni i Hercegovini se smanjila posljednjih godina i znatno je ispod preporučenih 90% do 95%. Samo 58,04% djece rimilo je prvu dozu cjepiva protiv morbila, a 52,01% primilo je prvu buster dozu vakcine protiv difterije, tetanusa i dječje paralize (DTP). Postoje značajne varijacije među različitim regijama. Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini (WHO CO BiH), u saradnji s UNICEF-om, uz podršku EU i USAID-a, kontinuirano pomaže zdravstvenim vlastima u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu (BD) na unapređenju i provođenju redovnih programa imunizacije, kao i za uvođenje nove vakcine protiv HPV-a. SZO je tokom 2022. godine podržao brojne aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta Stručnog savjetodavnog odbora za imunizaciju u FBiH (NITAG), zdravstvenih
radnika, poboljšanje komunikacije o imunizaciji i sigurnosti vakcina. Dodatno, Ured SZO za BiH podržao je program nadoknade propuštenih doza vakcinacije, od čega je koristi imalo više od 7.000 djece u dobi od jedne do sedam godina koja su primila jednu od propuštenih doza.

Pogled u budućnost
Uspjeh programa vakcinacije širom zemlje pokazuje nam šta je moguće kada ljudi rade zajedno na poboljšanju zajedničkog blagostanja. U isto vrijeme, naglašava ogromne dobitke koji bi mogli biti izgubljeni ako ne održimo visoke stope procijepljenosti u cijeloj regiji i svijetu. Evropska agenda imunizacije 2030. Očuvanje zdravlja ljudi širom evropske regije SZO zahtijeva da SZO, zdravstvene vlasti, partneri, zdravstveni radnici i civilno društvo širom regije rade zajedno kako bi zaštitili naslijeđe i rezultate Proširenog programa imunizacije. Evropska agenda imunizacije 2030. koju su usvojile države članice evropske regije SZO-a nadograđuje se na to naslijeđe usredotočujući se na ravnopravan pristup vakcinama za sve, vakcinisanje tokom cijelog života i partnerstva. Kako bismo osigurali zdraviji i sigurniji život za sadašnje i buduće generacije, neophodno je da imunizacija ostane glavni prioritet u javnom zdravstvu.

(N1)