Pravoslavni i katolički vjernici obilježavaju Veliki četvrtak, koji označava početak trodnevnice Uskrsa i Vaskrsa.
Ovogodišnji Uskrs i Vaskrs, koji se smatra najvećim praznikom u kršćanstvu, zajedno, istog dana, proslavljaju katolici i pravoslavci.
Ovaj praznik spada u, takozvane „pokretne praznike“, odnosno one čiji se datum mijenja svake godine.
Ovaj dan ima posebno značenje, jer se Crkva prisjeća Posljednje večere, trenutka kada je Isus Krist, uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakramente Euharistije i svetoga reda.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.
Zatim je uzeo čašu vina i dodao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.
Sutra je Veliki petak, posljednji najznačajniji dan u nedjelji Hristovih stradanja
Na Veliki petak se farbaju jaja i to u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove.
Uskrs je dan uskrsnuća Isusa Krista, praznik života i životne radosti, ali je i potvrda i najveći dokaz da je Bog volio, ljubio i ljubi čovjeka sve do smrti. Posljednja nedjelja prije Uskrsa je Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje. Njom započinje Sveta sedmica i u tim danima katolici slave najveće tajne kršćanstva: Isusovu muku, smrt, pokop i uskrsnuće.
Najvažnije je sveto trodnevlje: Veliki četvrtak, petak i Velika subota. To su najveći spomendani čovječanstva koji govore o muci, smrti i uskrsnuću Isusa Krista.
Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti, koji vrijeme računaju po julijanskom kalendaru, također dočekuju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik.
Proslava Vaskrsa počinje ponoćnim bogosluženjima u svim hrišćanskim crkvama, a potom svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se uz molitvu i čitanje Jevanđelja objavljuje najveća radost hrišćanskog svijeta. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi vjernici razmjenjuju pozdrave – Hristos vaskrse i – Vaistinu vaskrse!
(Mostarski.ba/Agencije)
