Svake godine početkom augusta se na poseban način u podveleškom selu Kružanj obilježava pogibija pet zlatnih ljiljana Armije Republike Bosne i Hercegovine – Ramiza Džihe, Elvedina Omanovića, Amela Vejzovića, Nurifa Dedića i Halila Ćorića.
Organizatori obilježavanja su boračke organizacije i udruženja proistekla iz Armije Republike Bosne i Hercegovine. Mnogo je boraca Armije RBiH koji su godine borbe proveli na liniji i u akcijama, a mnogo je i hrabrih diverzanata koji su imali više dana provedenih iza neprijateljskih linija nego pojedinci u rovovima. Posebne diverzantske jedinice imale su ciljane zadatke duboko u neprijateljskoj dubini, čime su bile udarna igla psihološkog rata protiv agresora.
U povodu 29. godišnjice njihova stradanja donosimo vam priču o pet hrabrih mostarskih diverzanata koji su svoje živote okončali na zadatku izviđanja podveleškog platoa na samom kraju rata, 12. augusta 1995. godine.
Programi obilježavanja već 20 godina sadrže marš od harema u Dračevicama gdje je mezar rahmetli Ramizu Džihi, preko Ravnica do Kružnja te prigodni program kod šehidskog spomen-obilježja Pet zlatnih ljiljana.
Tradicionalni marš okuplja nekoliko stotina učesnika, uglavnom mladih. Zadnjih godina u organizaciju marša uključen Odreda izviđača “Pet zlatnih ljiljana”, starješina Odreda Mirsad Husnić, jedan od saboraca poginulih zlatnih ljiljana koji bude na čelu kolone. Također, u maršu učestvuju brojni odredi izviđača iz Mostara, Visokog i Sarajeva.
Ove godine program obilježavanja će se održati u nedjelju 11. augusta.
Mirsad Husnić već 18 godina predvodi marš u toku kojeg mladim učesnicima priča o trenucima koje je provodio u akcijama izviđanja sa poginulim zlatnim ljiljanima. To su priče o nadljudskom junaštvu Nurifa Dedića, Ramiza Džihe, Amela Vejzovića, Elvedina Omanovića i Halila Ćorića. Glavni cilj ove manifestacije sjećanja su mladi koji tokom marša idu stazama kojima su koračali borci Armije BiH do svojih rovova prema srpsko-crnogorskom agresoru, odnosno područjem Ravnica iznad Blagaja, kuda su diverzanti ulazili u neprijateljsku dubinu. Veličinu herojskog djela zlatnih ljiljana gotovo je nemoguće dočarati riječima, jer su okolnosti drugačije i teško je opisati ambijent kad čovjek svjesno žrtvuje život za slobodu sunarodnjaka.
Od pet zlatnih ljiljana poginulih na Podveležju samo je Nurif Dedić bio oženjen. On je priznanje Zlatni ljiljan dobio još za života. Iza njega je ostalo dvoje djece, sin i kćerka.
O Nurifu Dediću imamo sačuvana dva novinarska teksta. Prvi je tekst “Obični čovjek neobične hrabrosti” autora Faruka Kajtaza i drugi “Priviđanja u planini” Šefke Hodžića, ratnog novinara Oslobođenja. Ovaj je tekst i dio njegove knjige Operacija “Jesen 94.” Iz ova dva teksta može se jasno vidjeti o kakvoj ljudskoj i vojničkoj veličini je riječ.
U novembru 2018. godine osnovan je Odred izviđača “Pet zlatnih ljiljana” kao plod višegodišnjih napora preživjelih saboraca poginulih zlatnih ljiljana u cilju očuvanja tekovina borbe Armije RBiH.
Ovaj odred okuplja oko 100 članova u prostorijama bivše osnovne škole na Vrbi.
Mirsad Puce tekstopisac je poznatih ilahija i kasida koje su objedinjene u knjigu Srebreni svijet. Pjesme su pisane od 1994. do 2013. godine, a nastajale su povodom značajnih događaja u kalendaru Islamske zajednice i u povodu brojnih svečanosti koje je organizerala Karađoz-begova medresa i druge institucije u gradu na Neretvi.
Godine 2004. otvoreno je šehidsko spomen-obilježje za pet zlatnih ljiljana u podnožju Kružnja, sela u kojem su do rata živjeli Nurif i Mirsad, u neposrednoj blizini mjesta gdje su svoju zadnju borbu protiv srpsko-crnogorskog agresora imali zlatni ljiljani. Izgled spomen-obilježja na najbolji način oslikava zasjedu u koju su upali Nurif Dedić i njegovi saborci.
Na prvom obilježavanju pogibije zlatnih ljiljana izvedena je njima posvećena kasida Mirsada Puce:
Pet zlatnih ljiljana
Kad ljiljani zamirišu
Teku suze k’o minute
Turbe kao mjesec blista
A kamen i čovjek šute.
Istina je u kamenu
I u duši uklesana
Još cvjetaju i mirišu
Ko nekad pet ljiljana.
Godine prolaze a sjećanja žive
S ponosom im duša ime izgovara
Nurif Ramiz Halil Amel
Elvedin i hiljade usnulih čuvara.
Reci dušo još su živi
Još se Bosna kiti njima
Njihova su djela vječna
Okićena ljiljanima.
Povedi me putevima
U pobjede koji vode
Približi mi uspomenu
U zaborav da ne ode.
(mostarski.ba)
