Profesor Omerika o sevdalinci: U Mostaru je nastajala i njegovana sevdalinka

Usmena lirska pjesma sevdalinka ima tradiciju dugu gotovo pola vijeka. Prenosila se s koljena na koljeno, a njeno prvobitno muzičko izvođenje je zabilježeno uz saz.

Profesor bosanskog jezika i književnisti Nusret Omerika, govorio je za naš portal o nastanku, načinima prenošenja i njegovanju pjesme, koja je upisana na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Mostarski.ba: Profesore Omerika da li je poznato kada i kako je nastala sevdalinka?

Nusret Omerika:
Prvi zapis sevdalinke datira iz 1574.godine i taj dokument se čuva u Veneciji. Riječ je o ljubavnoj pjesmi koju je na splitskom pazaru, gdje su se prodavali poljoprivredni proizvodi, Adil pjevao djevojci Mariji. Zapravo to je navedeno u jednom pismu splitskog kneza venecijanskom duẓ̌du. U njemu stoji da je na trgu u Splitu izvođena ljubavna pjesma. U BiH je nastalo više od 1000 sevdalinki, a Mostar je posebno prednjačio. On je ovih 400-500 godina, koliko se biljeẓ̌e sevdalinke, ponudio veliki broj onih sa lokalnim obiljeẓ̌jem.

Mostarski.ba: O čemu se načešće govorilo u sevdalinkama koje su nastale u Mostaru?

Nusret Omerika: Mostar i Mostarci se mogu pohvaliti da su čuvali i njegovali ovu lirsku pjrsmu. O tome autentično govori i jedan novinarski tekst iz 937. godine. U njemu se kaẓ̌e da su mostarski Muslimani kroz stoljeća najvjernije čuvali usmenu lirsku pjesmu sevdalinku, baladu i romansku, dok su neka druga podneblja bila više okrenuta epskoj pjesmi. Mostar je grad koji je na juẓ̌noslavenskom prostoru opjevao najveći broj djevojaka i ẓ̌ena. Ja sam u svojoj knjizi ‘Od zlata jabuka” hronološki uradio taj pregled i vidljivo je da je u usmenim lirskim pjesmama opjevano preko 60 djevojaka i ẓ̌ena u Mostaru, čime se ne moẓ̌e pohvaliti nijedan grad na Balkanu.

Mostarski.ba: Veliki broj sevdalinki, kako često ističete, ima i historijski kontekst?

Nusret Omerika: Pozadinu sevdalinke koje mnogi rado govore, slušaju i pjevaju, malo ko zna. Veliki broj sevdalinki ima historijski kontekst, pa se iz njih mnogo može doznati historija određenog podneblja, grada, određene familije.

O tome ću, između ostalog , govoriti večeras, na manifesraciji “sevdahom se Mostar okitio” , kojom će se obilježiti prva godišnjica priznanja sevdalinke kao svjetske kulturne baštine.

Pojasnićemo kontekst sevdalinki koje će u Narodnom pozorištu izvoditi već priznati interpretatori, ali i oni iz mlađe populacije koji njeguju ovu u svijetu priznatu pjesmu.

(Mostarski.ba)