Categories: Kultura, Mostar|Published On: 3/5/2023|

Promocija romana “Unproforsko kopile”, “Bezimene žene” i “Živa lomača” u Narodnoj biblioteci Mostar

Promocija tri romana “Unproforsko kopile”, “Bezimene žene” i “Živa lomača”, autora Vezuva Bašića, bit će upriličena u četvrtak 4. 5. 2023. godine u Narodnoj biblioteci Mostar na Luci u 19 sati.

Vezuv Bašić Bašo rođen je 13.6.1948. godine u Kladnju. Osmogodišnju i srednju tehničku školu završio je u Banovićima, a fakultet političkih nauka u Sarajevu, gdje je stekao zvanje profesora. Najveći dio svog života proveo je u Banovićima obavljajući različite privredne, društvenopolitičke i vojne funkcije. Agresija na našu domovinu zatekla ga je na frontu kod Vozuće gdje je bio komandant odreda.

Demobilisan je radi zdravstvenih problema te se kao izbjeglica našao u Danskoj. Tu je radio kao nastavnik maternjeg jezika i nacionalne grupe predmeta, za djecu izbjeglica u Danskoj. I u Danskoj se školovao, a do penzionisanja je radio kao ovlašteni tumač za bosanski i danski jezik. Poeziju je počeo pisati u periodu kada je radio kao nastavnik, za potrebe nastave, a kasnije je počeo pisati i prozu.

Prozne i poetske teme, osim poezije za djecu, doživljavao je isuviše tužnim i crnim, te se do 2011. godine nije odlučivao da ih objavi. Dokazao se kao novinar pišući za više listova koji su izlazili i još uvijek izlaze u Danskoj, na bosanskom, ali i na danskom jeziku. Teme su uvijek bile u vezi sa izbjeglicama i njihovim tužnim slikama života. Najčešće je pisao o najranjivijim kategorijama izbjeglica, starcima, ženama i djeci. Kada je u Bosni i Hercegovini živi u Maglaju.

Vezuv Bašić Bašo dokazani je humanista koji u svakoj prilici pomaže svojoj domovini Bosni i Hercegovini. Od 2013. godine nalazi se u penziji, ali tempo svojih aktivnosti gotovo da i nije smanjio. Aktivno učestvuje u radu bosanskohercegovačkih udruženja i saveza u Danskoj pa i šire.

Teške životne priče predstavljene kroz književnost

Od 2011. godine objavio je trinaest knjiga i to: dvije knjige poezije: „Izbjeglička soba“ i „Ne prestaje boljeti“, dvije knjige poezije za djecu: „Ždraka“ i „Malo gnijezdo za snove“, dvije knjiga priča: „U predvorju smrti“ i „Priče iz Avnstrupa“, te sedam romana: „S obje strane Drine“, „Prazna duša Rahmanova“, „Rane na duši“, „Udarnikova kći“, „Unproforsko kopile“, „Bezimene žene“ i „Živa lomača“. Pet romana prevedeno je na Danski jezik. Kao pisac registrovan je i priznat u Kraljevskoj biblioteci u Danskoj.

Pored knjiga piše poeziju i kratke priče na više portala i drugih medija. Do pojave pandemije korona virusa sve njegove knjige imale su promociju na Internacionalnom sajmu knjige u Sarajevu te u mnogim mjestima u BiH, Danskoj, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i Holandiji.