Radionica u Mostaru: Razmjena znanja BiH i Hrvatske u procjeni šteta nakon poplava u HNK-u

Sjeverni dijelovi Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), uključujući Konjic, Jablanicu i dijelove Mostara, pretrpjeli su ogromne štete uslijed poplava, klizišta i bujica, koje su ostavile za sobom pustoš i tragičan gubitak života. Ova područja sada su u procesu oporavka, a rad na procjeni štete i obnova postali su prioritet za lokalne vlasti i stručnjake.

Upravo u tom kontekstu, u Mostaru je održana radionica pod nazivom “Procjena štete nakon elementarnih nepogoda” koja je okupila stručnjake iz BiH i Hrvatske, s posebnim akcentom na razmjenu iskustava i stručnih savjeta. Radionica je organizirana na Građevinskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić, pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Premijerka Vlade HNK-a Marija Buhač podsjetila je na tragično izgubljena 24 života, istakavši kako su poplave i klizišta u potpunosti razorile brojne porodice.

“Poplave, bujice, klizišta i odroni ostavile su za sobom pustoš. Smrtno stradali gubitak su koji niko ne može nadoknaditi, ali naše su aktivnosti usmjerene pružanju konkretne pomoći unesrećenima koji su ostali bez svega. Uprkos razmjerima prirodne nepogode koja je pogodila naše sjeverne prostore, Vlada HNK-a uspjela je u onom haosu reagovati brzo i pribrano”, kazala je Buhač.

Kako je dodala, prije nekoliko dana dostojanstveno smo ispratili naše poginule sugrađane, a sada je potrebno svu energiju usmjeriti na što bržu normalizaciju života u nastradalim područjima.

Iako su procjene konačne štete još uvijek u toku, Buhač je istakla kako će one sigurno dosegnuti desetke milina konvertibilnih maraka, a možda i više.

“Očigledno je kako nijedna jedinica lokalne samouprave, ni kantonalna ni entitetska vlast nije niti u približnoj mogućnosti samostalno podnijeti teret saniranja posljedica ovakve katastrofe. To je razlog zbog kojega računamo na više nivoe vlasti, posebno na Vladu FBiH i Vijeće ministara BiH, zahvaljujući našim susjedima na konkretnim reakcijama, gdje posebno ističem Republiku Hrvatsku, ali ujedno i usmjeravajući naša očekivanja prema evropskim fondovima solidarnosti bez kojih bi ova zemlja stanovnicima  Jablanice, Konjica i Mostara teško vratila život u normalne tokove”, naglasila je Buhač.

U organizaciji današnje radionice učestvovao  je i Rašid Hadžović, redovni profesor na Građevinskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić, koji je govorio o važnosti prenošenja iskustava iz Hrvatske, posebno nakon razornih potresa u Zagrebu i Petrinji.

“Danas ćemo dobiti iskustva od Hrvatskog centra za potresno inžinjerstvo na osnovu 75 hiljada pregledanih objekata u Republici Hrvatskoj nakon razornog potresa u Zagrebu i Petrinji. Na osnovu njihovih iskustava mi ćemo dobiti naša znanja koja ćemo primijeniti na terenu i koja ćemo uspješno primjenjivati kroz procjene šteta da napravimo što manje grešaka”, napomenuo je Hadžović.

Mario Todorić iz Hrvatskog centra za potresno inžinjerstvo također je učestvovao na radionici, istaknuvši solidarnost s kolegama iz BiH, kao i tugu zbog tragedije koja je zadesila regiju.

“Mi smo ta tragična iskustva imali u potresima koji su nam se dogodili u Zagrebu i Petrinji. Imali smo preko 75 hiljada oštećenih građevina i štete koje se procjenjuju na preko 15 milijardi eura. Nismo imali kvalitetnu organizaciju, odnosno nismo imali mehanizme kako postupati u takvim okolnostima kad se dogode elementarne nepogode. Formirali smo Hrvatski centar za potresno inženjerstvo koji je okupio struku, građevinske fakultete iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke, kao i privatne firme. Zajedno s našim ministarstvom radili smo na donošenju zakona i provedbi pregleda šteta nakon potresa, te smo učestvovali u aktivnoj obnovi nakon potresa”, rekao je Todorić.

Hrvatska je nakon elementarnih nepogoda dobila stručnu pomoć od kolega iz Italije, Švicarske, Portugala i Japana, napominje Todorić.

“Sada vam nudimo naše znanje, jer je tipologija objekata i vrsta štete u BiH i Hrvatskoj primjenjiva zbog sličnog načina gradnje. Stoga možete u potpunosti računati na našu pomoć i dostupnu logistiku”, zaključio je.

(Fena)