Ministar trgovine Amir Hasičević, razmatra mogućnost uvođenja nove regulative koja bi omogućila firmama da rade 16 nedjelja u godini.
Ministar trgovine Federacije Bosne i Hercegovine, Amir Hasičević, razmatra mogućnost uvođenja nove regulative koja bi omogućila firmama da rade 16 nedjelja u godini po uzoru na susjednu Hrvatsku, javlja Avaz.
Ova inicijativa nakon što su brojne općine podnijele zahtjeve koje traže izuzeće od zakona o neradnoj nedjelji.
Podsjetimo da je je Orašje već dobilo izuzeće od neradne nejdelje, nakon čega je Ministarstvo naknadno donijelo pravilnik o kriterijama koji moraju biti ispunjeni da bi neka općina dobila izuzeće.
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donijeta je prije nekoliko mjeseci, a prema podacima trgovaca u UIO, ovaj zakon je doveo do naglog pada prometa u mnogim prodavnicama širom Federacije. Prema tvrdnjama poslodavaca, zabrana rada nedjeljom uticala je na smanjenje prihoda, dok je broj posjeta trgovinama opao, posebno u manjim sredinama gdje je trgovina često glavni oblik trgovinske aktivnosti.
Zbog svega Ministarstvo traži “izlaznu strategiju“, no povlačenje zakona bi bilo priznavanje potpunog poraza, zbog čega mogući kompromis i ublažavanje štete vide u određivanju određenog broja nedjelje tokom godine kada bi se moglo raditi.
Prema prijedlogu, općine koje žele omogućiti rad nedjeljom u trgovinama morat će ispuniti nekoliko kriterija, među kojima se ističe dokaz o potencijalnoj ekonomskoj šteti koju bi neradna nedjelja mogla izazvati, kao i saglasnost trgovaca i građana u toj općini.
Očekuje se da će ova mjera izazvati i dalje debate među političkim partijama i javnošću, jer dio građana smatra da bi dozvola za rad nedjeljom mogla negativno uticati na socijalni život i porodične vrijednosti, dok drugi ističu ekonomske koristi koje bi donijela trgovcima i lokalnim zajednicama.
Uvođenje neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine izazvalo je različite reakcije i zabilježene su različite posljedice. Ekonomski analitičar i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorava na negativne posljedice, uključujući otpuštanje radnika u sektorima trgovine i ugostiteljstva, otvaranje prodavnica s 24-satnim radnim vremenom te povećanu kupovinu u entitetu Republika Srpska, gdje ova zabrana nije na snazi.
Različite općine i gradovi u Federaciji BiH različito su reagirali na ovu mjeru; neke su zatražile izuzeće od zabrane rada nedjeljom, dok su druge prilagodile svoje poslovanje novim propisima.
(Akta)
