Jedna od tema novog izdanja emisije “Svijet budućnosti” Radija gradska mreža – Mostarskog radija bila je studija o mogućnostima umjetne inteligencije da predvidi karakteristike ličnosti korisnika.
Naime, grupa istraživača utvrdila je da umjetna inteligencija može predvidjeti korisnikovu ličnost iz historije razgovora korisnika sa AI alatima.
Kako su prenijeli regionalni mediji, istraživači sa Univerziteta ETH Zurich zamolili su 668 korisnika ChatGPT-a iz Sjedinjenih država i Britanije da podijele kopije svojih razgovora.
Izvještaj pokazuje da je fino podešeni model umjetne inteligencije uspio prepoznati osobine korisnika s tačnosti do 61 %. Umjetna inteligencija bila je posebno uspješna u predviđanju ugodnosti i emocionalne stabilnosti, dok je imala problema sa procjenom savjesnosti.
Iako su rizici za pojedince relativno mali, istraživači upozoravaju na “značajne rizike velikih razmjera” ako zlonamjerni akteri počnu iskorištavati podatke o ličnosti korisnika. Smatraju da bi takvi podaci mogli omogućiti “obimne manipulativne kampanje koje šire dezinformacije i/ili političku propagandu”.
Da je potrebno oprezno raditi sa takozvanim chatbotovima, pokazuje i primjer iz susjedne Hrvatske. Tamo je nadležna institucija objavila savjet građanima da ne treba previše otkrivati podataka umjetnoj inteligenciji.
Naime, Agencija za zaštitu ličnih podataka Hrvatske poziva na poseban oprez pri unosu informacija u AI sisteme, te ističe potrebu uvođenja internih pravila u organizacijama radi zaštite podataka.
Nedavno su objavili smjernice za razvoj AI sistema, koje se tiču kompanija koje se time bave, a sada donose i zvanične preporuke za sigurno korištenje velikih jezičnih modela, poznatijih kao LLM, i javno dostupnih chatbotova zasnovanih na njima.
Glavna poruka Agencije usmjerena je na potrebu posebnog opreza prilikom unosa teksta, dokumenata ili slika u takve sisteme. Istaknuto je kako bi korisnici trebali izbjegavati dijeljenje bilo kakvih informacija koje mogu dovesti do identifikacije pojedinaca, uključujući ne samo imena i matične brojeve, već i kontekstualne detalje poput specifičnih životnih okolnosti, datuma, lokacija, opisa događaja ili brojeva sudskih predmeta.
Cijelu temu poslušajte u prilogu emisije Svijet budućnosti Radija gradska mreža – Mostarskog radija, koju je uredio i vodio Mirsad Behram, a tehnički realizovali Ahmed Voloder i Azer Sandžaktar-Bijedić.
(Mostarski.ba)
