Skup o položaju u regiji: A šta je sa legitimnim predstavljanjem Bošnjaka u Hrvatskoj?

Bošnjaci su autohtoni narod u svim zemljama regije, nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije, ali se njihova prava – poput prava na jezik i nacionalno izjašnjavanje – različito poštuju, od države do države.

Vodi se stalna, grčevita borba za očuvanje nacionalnog identiteta Bošnjaka i njihovog, bosanskog jezika, pa u nekim zemljama regije ima rezultata te borbe, dok u nekima postoje sva prava “na papiru”, ali u praksi bošnjačka zajednica nailazi na opstrukcije i administrativne prepreke. U gotovo svim zemlja regije, i dalje su prisutni pokušaji asimilacije Bošnjaka.

Čulo se to u subotu uveče u Centru za kulturu Mostar, na skupu pod nazivom “Položaj Bošnjaka u državama regije”, u organizaciji Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća. Prethodno je tribina o toj temi tokom poslijepodneva održana i u Stocu.

Na skupu je ukazano i na slabosti samih Bošnjaka, poput konstantne podijeljenosti, inertnosti, kao i na činjenicu da u samoj državi matici – Bosni i Hercegovini – ne postoje nacionalne institucije Bošnjaka, dok podrška i pomoć države Bošnjacima u zemljama regije izostaje.

Bošnjački narod u BiH nema nijednu ustanovu

Skupu se, među ostalima, obratio izvršni sekretar Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća Emir Zlatar, ispred Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, koji je ukazao na činjenicu da bošnjački narod u Bosni i Hercegovini nema niti jednu javnu nacionalnu ustanovu, koju finansira bilo koji nivo vlasti u BiH.

S druge strane, istakao je, druga dva naroda u BiH imaju prije svega nacionalne institucije u susjednim državama.

“I u Republici Srpskoj, i u dijelovima Federacije…, postoje nacionalne institucije hrvatskog i srpskog naroda, koje se isključivo bave identitetskim pitanjima tog naroda”, rekao je Zlatar i o bošnjačkom narodu naglasio:

“Osim što nema nacionalnu javnu ustanovu, nema čak ni državotvorne institute, kao što bi bili, recimo, Institut za bosanski jezik, mi nemamo Institut za bosanskohercegovačku historiju i niz drugih instituta koji su općeg karaktera i niti jedan nije niti državotvorno niti narodnosno određen da se bavi isključivo tim pitanjima”.

U Srbiji huškačke poruke Bošnjacima

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasmina Curić rekla je uz ostalo da su Bošnjaci uspjeli ostvariti prava, očuvati identitet, pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku, te svoju zastavu, grb i himnu.

Ipak, podsjetila je kako se probude neki “zli dusi” u Srbiji, pa se opet desi da Bošnjaci čuju poruke koje im se šalju sa slavlja ili sportskih manifestacija.

“Skoro smo negdje, oko Nove godine, imali poruku sa jednog slavlja, gdje su bili okupljeni granični policajci. Pjevalo se ‘Sjenice, nova Srebrenice, Pazar novi Vukovar’. Mi iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća oštro reagujemo na svaki vid kršenja ljudskih i manjinskih prava, reagujemo na diskriminaciju, i nekada dođemo do zaključka da taj rat devedesetih zapravo prema Bošnjacima nije ni prestajao, da je samo mijenjao svoje oblike”, rekla je uz ostalo Curić.

“CG duguje Bošnjacima nezavisnost”

O položaju Bošnjaka u Crnoj Gori govorio je potpredsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić. On je uz ostalo kazao kako Bošnjaci imaju osam zastupnika u Skupštini Crne Gore, od 81 člana parlamenta, te da imaju u Vladi Crne Gore dva ministra.

“Dakle Bošnjaci u Crnoj Gori su autohtoni narod, narod koji je sudjelovao u svim historijskim procesima, bitnim za Crnu Goru”, rekao je Mustafić i dodao kako Bošnjacima Crna Gora “ponajviše” duguje za obnovu svoje nezavisnosti, jer su je “kao nijedan drugi narod” podržali 2006. godine.

“I Bošnjaci su najzaslužniji kao politički faktor u Crnoj Gori što je Crna Gora danas članica NATO alijanse”, naglasio je Mustafić.

 

U S. Makedoniji Bošnjaci bez pomoći

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sjeverne Makedonije Dževad Hot je ukazao na niz problema sa kojima se susreće bošnjačka nacionalna zajednica u toj zemlji.

Kazao je kako na papiru prava te zajednice postoje, ali u praksi nailaze na prepreke i probleme.

Tako je ukazao na poteškoće oko zvanične upotrebe jezika, kao i na opstrukcije oko provođenja nastave na bosanskom jeziku u školama, te na činjenicu da su izborne jedinice tako organizirane da se ne može čuti izvorni glas Bošnjaka u makedonskom parlamentu.

“Bošnjačko nacionalno vijeće u svim tim problemima koje ima, mi pokušavamo koliko možemo, nemamo od države nikakvih finansija, nemamo nikakve pomoći, tako da sve ono što radimo, radimo čisto ‘iz svog džepa’, što se kaže, sami, samonicijativno se organiziramo”, naglasio je Hot.

On je rekao da Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji nemaju pomoći ni od matične države BiH, a niti države Sjeverne Makedonije.

Hrvatska: Bošnjaci bez političkog uticaja

Predsjednik Koordinacije bošnjačkih županijskih vijeća Hrvatske Kadro Kulašin podsjetio je uz ostalo na doprinos Bošnjaka u odbrani RH tokom agresije, ali je među ostalim naveo da Bošnjaci u Hrvatskoj nemaju “apsolutno nikakav politički uticaj, jer nemaju svog predstavnika u Saboru”, spomenuvši i krivicu samih Bošnjaka.

Kazao je da se na izborima redovno kandidira više kandidata, a glasovi se podijele, te se dogodilo da je u Sabor prošla predstavnica albanske nacionalne manjine.

Vlasti čak, dodao je, namjeravaju, smanjiti broj mjesta za manjine u parlamentu, a povećati za hrvatsku dijasporu, te je zato potrebna pomoć Bošnjacima u RH iz domovine.

“Zašto ne uključuju bošnjačku zajednicu iz Republike Hrvatske u ove razgovore? Mi nemamo isto legitimnog predstavnika. Jednostavno nas se zaobilazi, ne znam ni ja zašto”, rekao je Kulašin.

Kosovo: Slabo provođenje Zakona o jeziku

O problemima bošnjačke zajednice u Republici Kosovo govorio je član Koordinacije bošnjačkih vijeća ispred Bošnjaka Kosova Almedin Fejza.

Među ostalim, on je naveo kako je poseban problem bošnjačke zajednice na Kosovu slaba implementacija Zakona o upotrebi jezika.

Na Kosovu, bosanski je zvaničan jezik u općinama Prizren i Dragaš.

“Donedavno je bosanski jezik bio u službenoj upotrebi u općini Peć, međutim, to je Skupština općine Peć nedavno ukinula”, istakao je Fejza.

Kazao je i kako asimilacija Bošnjaka na Kosovu nije sistemska, ali je sporadična.

Na skupu se čulo da posljedice činjenice da BiH – zbog stava RS-a – ne priznaje dokumente Kosova, osjećaju jedino Bošnjaci tog područja, koji tako ne mogu putovati, poslovati ili školovati se u Bosni i Hercegovini.

“Bošnjaci značajan faktor u Mostaru”

Inače, skupu se u uvodu, uz ostale, obratio i predsjednik Gradskog vijeća Mostara, Salem Marić.

 

On je uz ostalo rekao da su Bošnjaci danas u Mostaru “snažan i značajan faktor”, u demografskom, političkom, društvenom, privrednom, naučnom i svakom drugom smislu.

“Gradsko vijeće je tijelo koje predstavlja sve građane Grada Mostara i Bošnjaci Mostara, zahvaljujući predstavnicima imaju dobar položaj i poštovanje svih naših tradicijskih, vjerskih i kulturnih normi”, rekao je uz ostalo Marić.

 

(Mostarski.ba/StarMo.ba)