Skup u UN-u: Genocid u Srebrenici je historijska činjenica
Genocid u Srebrenici je historijska činjenica i ne može biti izbrisan iz prošlosti. Ovo je jedna od poruka sa skupa u UN-u posvećenog obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja i prevencije genocida, a povodom 76 godina usvajanja Konvencije o genocidu. Cilj je izgraditi društvo u kojem se slični zločini ne bi dešavali.
Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija u svom izlaganju se osvrnuo na lekcije iz Srebrenice i kontinuirane napore Bosne i Hercegovine da se suoči s tragičnom prošlošću.
“Sjećanje i komemoracija sprečavaju da zaboravimo greške iz prošlosti, s beskrajnom nadom da se one nikada više neće ponoviti”, poručio je ambasador Lagumdžija.
Naglasio je da sjećanje nije samo čin odavanja počasti žrtvama, već i podsticanje odgovornosti i razumijevanja posljedica ravnodušnosti.
” Nije riječ o ljutnji ili osudi, riječ je o razumijevanju zla, suočavanju s njim i osiguravanju da ne pronađe utočište u našoj budućnosti”, dodao je.
Lagumdžija je istakao značaj memorijalizacije kao akta usmjerenog na budućnost.
“Jedna od najmoćnijih lekcija koju smo naučili iz genocida u Srebrenici jeste da memorijalizacija nije samo stvar prošlosti – ona je o budućnosti”, rekao je, navodeći uspješno usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kao primjer kako se nacionalni napori mogu prenijeti na međunarodnu scenu.
Kroz uspostavljanje međunarodnog dana sjećanja, globalne glasove ujedinila je potvrda dostojanstva žrtava, otpornosti preživjelih i zajednička predanost pravdi i istini.
“Sudske presude se ne mogu izbrisati iz historije čovječanstva, bez obzira koliko se neki trudili”, naglasio je Lagumdžija.
Upozorio je da neuspjeh u očuvanju istine omogućava širenje poricanja i govora mržnje, što može posijati sjeme budućih zločina.
“Ako se poricanje genocida nastavi nesmetano, neizbježno će posijati sjeme za neke buduće genocide. Jedina pitanja koja ostaju bez odgovora su kada, gdje, kome i od koga će se to ponoviti”, podvukao je.
Kako bi se suprotstavili ovom izazovu, pozvao je na kulturu sjećanja koja kritički sagledava prošlost, a istovremeno čuva ljudska prava i empatiju. Zaštita istine kroz memorijalizaciju i komemoraciju, kako je istakao, najbolji je alat za sprječavanje ponavljanja genocida.
Lagumdžija je naglasio vrijednost međunarodne saradnje i međusobnog učenja, a kao primjere je naveo fokus Ruande na jedinstvo i ozdravljenje te predanost Bosne i Hercegovine istini, što može inspirisati i educirati druge nacije.
“Okupljanjem – bilo kroz zajedničke memorijale, obrazovne razmjene ili jednostavno izražavanjem solidarnosti – odajemo počast ne samo vlastitim žrtvama, već i zajedničkoj humanosti koja nas sve povezuje”, kazao je on.
Svoje obraćanje je zaključio reafirmirajući važnost sjećanja u izgradnji pravednijeg i mirnijeg svijeta.
– Kultura sjećanja na žrtve genocida, u Srebrenici ili bilo gdje drugdje, ne smije nikada biti kultura poricanja. Ona mora biti kultura pamćenja – tako da se genocid nikada ne ponovi nikome – poručio je Lagumdžija.
federalna.ba
Beograd odbio učešće na prvom susretu Zajedničke komisije Kosova i Srbije za nestale osobe
Nova godina donosi nove projekte: Zeljković najavio izgradnju 18 terena
Iskusni srednji bek Anes Halebić ponovo član RK Velež
Gazi Husrev-begova biblioteka obilježila 488. godišnjicu
Hamas pozitivno odgovorio na nacrt sporazuma o primirju u Gazi