Slučaj “Doljanka”: Vlasti pogoduju investitorima, zanemaruju presude sudova

Kantonalni sud u Sarajevu je poništio okolinsku dozvolu za mini hidroelektranu (mHE) Zlate, na rijeci Doljanci, u općini Jablanica, ali uprkos tome institucije ne reagiraju i ne obudstavljaju rad tog objekta.

To je u ponedjeljak saopćeno na vanrednoj konferenciji za medije Udruženja građana (UG) „Za Doljanku“, koje okuplja mještane s ugroženog područja, održanoj u Mostaru.

Potpredsjednica UG „Za Doljanku“, Naza Spahić saopćila je na press-konferenciji da je završen upravni spor pred Kantonalmnim sudom u Sarajevu, kojeg je udruženje bilo pokrenulo protiv okolinske dozvole, koju je investitoru, firmi „EKO-VAT“ d.o.o. iz Jablanice bilo izdalo Ministarstvo okoliša i turizma entiteta Federacija BiH.

Ona je kazala kako, nakon dvije godine i deset mjeseci od pokretanja upravnog spora, prije mjesec dana je udruženju stiglo rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu.

„Sud je poništio okolinsku dozvolu i postupak vratio na početak. Sada nje kao da nikad nije ni bilo“, kazala je Spahić.

Međutim, prema njenim riječima, mini hidroelektrana u ovom trenutku „radi i proizvodi električnu energiju bez okolinske dozvole“, koje je, uz vodnu saglasnost, bila uslov za dobijanje dozvole za rad.

Spahić je kazala i kako je sud u obrazloženju presude istakao sva kršenja procedura, na koje je Udruženje godinama ukazivalo svim institucijama.

Prema njenim riječima, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK), nakon presude Kantonalnog suda u Sarajevu, nije ispunio zahtjev za oduzimanje dozvole za rad, nego je tek od investitora zatražio obrazloženje zašto o presudi nije obavijestio tu instituciju.

„U ovom zahtjevu, upućenom imaocu dozvole, nisu navedeni nikakvi rokovi. Takođe, i Ministarstvo okoliša i turizma mole da izvijeste o tome u kojoj je fazi obnovljeni postupak, bez ikakvih rokova, osim navoden molbe za hitno postupanje“, naglasila je Spahić.

Ona je kazala i kako je, prema informacijama udruženja, i Federalno ministarstvo okoliša i turizma zatražilo od investitora izjašnjenje o obnovi postupka izdavanja okolinske dozvole.

„Investitor ih je navodno obavijestio da će obnoviti postupak, nakon čega su mu zatražili da ishoduje svu dokumentaciju potrebnu za izdavanje nove okolinske dozvole. I ono što je poražavajuće, i u ovom slučaju, kao i u slučaju FERK-a, je to što Ministarstvo nije utvrdilo rok u kojem investitor mora dostaviti te dokumente, odnosno podnijeti ponovni zahtjev“, kazala je Spahić i naglasila:

„Izbjegavanje utvrđivanja rokova, i u jednom i u drugom slučaju, jasno ukazuju na ponovno pogodovanje investitoru, koji ovaj postupak može razvući u nedogled, ne obustavljajući svoj rad, odbnosno nastavljajući rad bez valjane dokumentacije, sa poništenom okolinskom dozvolom“.

Predsjednik Udruženja „Za Doljanku“ iz Jablanice, Dženan Šašić, podjsrtio je da građani već godinama vode pravnu borbu protiv izgradnje mini hidroelektrana na slikovitoj, planinskoj rijeci Doljanci.

Podsjetio je kako je još 2015. godine Savjet lokalne Mjesne zajednice, bez prethodnog mišljenja mještana, dao saglasnost za izgradnju dvije mHE na rijeci Doljanci.

On je ustvrdio da time nije ispoštovan ni Statut općine Jablanica, zbog čega su pokrenute krivične prijave protiv tog saziva mjesne zajednice.

Uprkos tome, prema Šašićevim riječima, bivši načelnik općine Jablanica, Salem Dedić je informirao Općinsko vijeće (OV) da su sve procedure ispoštovane, što podrazumijeva i održavanje zbora građana.

„Dakle, općina Jablanica daje svoju saglasnost na Studiju uticaja na okoliš, koja je bila osnov za izdavanje Okolinske dozvole za izgradnju jedne od dvije mini hidroelektrane na rijeci Doljanci“, kazao je Šašić.

On je rekao i da su takođe protiv bivšeg načelnika i dva saziva OV-a pokrenute krivične prijave.

Kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja i građenja Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), na jugu BiH, institucija koja ima pravo nadzora, dostavilo je udruženju, nakon prepiske od nekoliko mjeseci, dopis u kojem su obavijestili da Ministarstvo neće pokrenuti postupak za poništavanje ili ukidanje rješenja, jer nije utvrđeno ugrožavanje javnog interesa. I protiv tog Ministarstva je pokenuta tužba.

„Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede HNK je prekršilo zakon i procedure kod izdavanja vodne saglasnasti, koja je bila presuda za izdavanje dozvole za rad od strane FERK-a“, kazao je Šašić i ustvrdio kako je i Federalno ministarstvo okoliša i turizma cijelo vrijeme bilo informirano o svim nalazima do kojih su u udruženju dolazili.

Više puta su, reka je, tražili preispitivanje okolinske dozvole, ali im je objašnjeno da im se ne može udovoljiti dok traju upravni sporovi.

On je podsjetio i da je FERK, prije presude Kantonalnod suda u Sarajevu, izdao investitoru dozvolu za rad, uprkos činjenicama koje je o cijelom postupku iznijelo Udruženje.

I protiv odluke FERK-a pokrenut je upravni spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru.

Predsjednik Udruženja „Za Doljanku“ Dženan Šašić je kazao i da institucije zanemaruju presude sudova, aludirajući na ignoriranje presude Kantonalnog suda u Sarajevu o poništenju okolinske dozvole.

„Svi smo svjesni da bi oduzimanje dozvole za rad značilo priznanje nestručnosti, površnosti, nesavjesnog poslovanja, pa i zloupotrebe položaja, što u konačnici ukazzuje na pogodovanje pojedincu, za ostvarenje dobiti na nezakonit način, a nauštrb lokalne zajednice“, kazao je Šašić.

U Udruženju smatraju i da bi to moglo značiti i tužbe investitora protiv institucija i odgovornih pojedinaca.

Na press-konferenciji u Mostaru, članovi Udruženja „Za Doljanku“ su saopćili i kako sada postoji mogućnost pritisaka na građane i vijećnike OV-a, kako bi se ponovo dala saglasnost za rad mini hidroelektrane.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, predstavnici udruženja su kazali i kako je tok rijeke Doljanke već oštećen radovima na izgradnji mini hidroelektrane Zlate, betoniranjem toka rijeke, usljed čega je već velikew štete pretrpjela flora i fauna.

Najavili su i da neće odustati od daljnje pravne borbe, te najavljuju da će ići do kraja, pa će, nakon što iscrpe sve pravne lijekove u BiH, ići i pred međunarodne sudove.

(Mostarski.ba/StarMo.ba)