SLUČAJ “LAKIŠIĆA HAREM”, NELEGALNA GRADNJA HNK I POSJETA JANDROKOVIĆA: Kako su katolički prvaci u Mostaru prešutjeli plemenitu inicijativu Muftijstva mostarskog

Sav sretan, nasmijan, okupan novembarskim hercegovačkim suncem i sa šljemom na glavi, predsjednik Sabora Republike Hrvatske Gordan Jandroković obišao je, u petak 29. novembra, tokom službene posjete Bosni i Hercegovini nelegalno gradilište zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

S ponosom je izjavio da je u izgradnju HNK, Vlada Hrvatske do sada uložila 4,5 miliona eura. Podrška premijera susjedne države Andreja Plenkovića je neupitna.

Voli čovjek naglasiti važnost ulaganja u kulturne, obrazovne i zdravstvene institucije radi očuvanja identiteta Hrvata u BiH, posebno u Mostaru.

ANTOLOGIJA SPINOVANJA

Naravno, dobio je Plenković odmah odgovor u vidu osvrta direktora Vakufske direkcije dr. Senaida Zajimovića. „Dok Hrvatska snažno podržava projekte poput izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta, bošnjačka politika mora jednako insistirati na rješavanju ključnih pitanja, uključujući status Lakišića harema i omogućavanje izgradnje Interkulturnog centra Mevlana na njemu. Lakišića harem nije samo simbol duhovne i historijske povezanosti Bošnjaka s Mostarom, već i značajan vjerski lokalitet koji zaslužuje trajnu zaštitu i obnovu, te stoga njegovo neriješeno pitanje ukazuje na potrebu snažnijeg angažmana bošnjačkih institucija u očuvanju vlastite baštine. Istovremeno, izgradnja Interkulturnog centra Mevlana ne bi samo afirmisala bošnjački kulturni identitet, već i pružila platformu za dijalog i promociju zajedničkih vrijednosti svih građana i naroda koji žive u Mostaru i Hercegovini i stoga bi projekat Interkulturnog centra Mevlana trebao biti ravnopravno tretiran u odnosu na Hrvatsko narodno kazalište, čime bi se osigurao balans u kulturnom i vjerskom razvoju grada“, objasnio je Zajimović.

U svojoj analizi početkom marta 2019., pak, Hasan Eminović je u „Preporodu“ napisao da, „imajući u vidu hronologiju cijelog slučaja nemoguće je ne primijetiti kako ‘hrvatski mediji’ svjesno i namjerno dezavuiraju svoju javnost“. Referisao se na tekst koji su objavili 16. februara i napisao da je „klasičnog agitprop tipa“  to da Islamska zajednica na tom lokalitetu ne može graditi zgradu Islamskog kulturnog centra. I da nesumnjivo, po obliku, strukturi i ciljevima taj tekst bi se morao svrstati u antologiju agitpropa, ili savremenim rječnikom – antologiju spinovanja.

„Bjelodani su i razlozi zbog čega to čine. Sudeći po prvom medijskom izvoru tekst je više usmjeren ‘zagrebačkom političkom lobiju’ već domaćoj javnosti. U njemu je također izneseno i niz historijskih neistina poput one da su svojevremeno Austrougarske vlasti gradeći željezničku prugu 1884. godine sa željezničkom stanicom navodno isplatile protuvrijednost oduzetog zemljišta Lakišića harema. U dokumentima koje posjeduje Islamska zajednica Austrougarske vlasti su to učinile preko gradskog načelništva i argumentom sile i nikada nisu izvršile nikakvu nadoknadu za oduzeto zemljište.

Ilustracija: Medžlis IZ Mostar / Lakišića harem na karti austrugarskog katastarskog plana, parcela 1322, označena polumjesecom

Bile su se obavezale da na tom mjestu izgrade mauzolej u spomen na sve umrle čije su kosti, navodno ekshumirane. A među njima bio je najveći broj nedužnog stanovništva koje su zvjerski poubijali uskoci Stojana Jankovića na Bajram 1687. godine. Današnjoj mostarskoj javnosti malo je poznato da je Lakišića harem zauzimao ogroman prostor, u površni od oko 20 dunuma zemljišta. Protezao se od Krpićeve ulice do sadašnjih zgrada HDZ-a i Federalne vlade, a na istoku je graničio sa lijevom ivicom magistralnog puta“, napisao je Zajimović.

U Medžlisu IZ Mostar u julu ove godine napisano je saopćenje koje se odnosilo na Marija Kordića:

”Podsjećamo ga da je kao Gradonačelnik, izvršni organ, trebao provesti Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar i Gradsko područje Grad Broj: 01-02-1020/23, koju je Gradsko vijeće grada Mostara usvojilo 31. augusta prošle godine, a kojom je rok za izradu Regulacionog plana bio 31.5.2024. godine. Također ga, ponovo, podsjećamo, da je Gradsko vijeće Grada Mostara imenovalo stručno povjerenstvo koje u nedostatku Regulacionog plana daje stručne ocjene u skladu sa odredbom člana 49. Zakona o prostornom uređenju. Sudovi će se, u svakom slučaju, pozabaviti načinom (ne)izdavanja dozvola u Centralnoj zoni Grada Mostara.“ Piše i da su Kordićeve izjave samo “jeftin pokušaj diskreditiranja legitimnog zahtjeva Islamske zajednice o izgradnji zgrade Interkulturnog centra ‘Mevlana’ u očima domaće javnosti i Međunarodne zajednice“. U Medžlisu IZ Mostara kažu i kako gradonačelnik ne mari za činjenice, te podsjećaju da su njegovi navodi iskrivljeni o tome da tamo nikada nije bio harem.

OTIMAČINA LOKALITETA

Hrvatski novinar Drago Pilsel je u Autografu 1. decembra objavio tekst u kojem piše da je Islamska zajednica vodila jednu od historijskih administrativno pravnih bitaka za dostojanstvo muslimana u Mostaru, nacionalnih prava Bošnjaka i zaštitu demokratskih principa vladavine u modernoj, dejtonskim mirovnim ugovorom, oivičenoj Bosni i Hercegovini.

„Dvodecenijski napori Islamske zajednice da zaštiti pravo na vakufsku imovinu pravnim nasiljem oduzetog vakufskog zemljišta na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema, uprkos brojnim inicijativama, zahtjevima, protestnim pismima i pisanjima nisu davali nikakve rezultate. Gradska administracija, pod plaštom političkih pritisaka i velikonacionlanih projekcija uporno je odbijala svaku pravnu radnju i svaki zahtjev Islamske zajednice u tom smislu. A potom je pompozno najavljen nastavak gradnje nelegalno započete zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u kojoj je planirano da budu situirane sve hrvatske nacionale i kulturne institucije: Kazalište, Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, Simfonijski orkestar Mostar, buduća Akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Matica hrvatska Mostar i tako dalje i tako u nedogled“, nabraja Pilsel.

Svoje čitateljstvo upoznaje da je snažnu podršku ovom velikonacionalnom projektu dala Republika Hrvatska, a za izgradnju zgrade i Vlada Federacije je izdvojila 2 miliona KM.

„Pokušaj da, koliko toliko, i Islamska zajednica, odnosno interesi Bošnjaka na tom prostoru nekadašnje linije razgraničenja, koji se desio na zatvorenom sastanku mostarskog muftije sa gradonačelnikom Mostara Marijem Kordićem nisu polučili željenim rezultatima, nasuprot obećanjima nedostajalo je iskrenosti od strane prvog čovjeka Grada. Islamska zajednica je bila prinuđena da demokratskim putem izrazi negodovanje spram necivilizacijskog odnosa gradskih službi prema njenim pravima, zahtjevima, ali i upornim obespravljivanjima. Predvođeni rukovodstvom Medžlisa IZ-e Mostar 14. lipnja 2023. organizirani su prvi protesti građana Mostara, na kojima su učešća uzeli uglavnom članovi Islamske zajednice. Javno iskazani protesti prema ignorantskom odnosu gradske administracije prema legitimnim zahtjevima IZ-e uveliko su naljutile hrvatsku politiku, koja je koristeći instrumente javne gradske uprave i putem njoj naklonjenih medija pokušala domaćoj i međunarodnoj zajednici prikazati kao nacionalističko dizanje tenzija, računajući na opći islamofobni ambijent u nekim evropskim krugovima. S druge strane i značajan broj Bošnjaka Mostara, nije pokazivao potreban nivo društvene odgovornosti pa su proteste smatrali tek pokušajem predstavnika IZ-e da dodatno i nepotrebno politiziraju društvenu scenu. Islamska zajednica, ne osvrćući se na takve komentare, nastavila je sa mirnim protestnim šetnjama lokalitetu Lakišića harema, smatrajući i ponavljajući načela da je obaveza vjernika podržati legitimne zahtjeve očuvanja vakufa i vakufskih vrijednosti“, objavio je Drago Pilsel.

Vrlo otvoreno, kako samo i zna, hrvatski novinar piše i da su „u otimačini ovog lokaliteta Islamskoj zajednici od strane Hrvata sudjelovali i mostarski biskupi, pa osobito treba prozvati šutnju i kumovanje otimačini od strane monsinjora Ratka Perića i njegova nasljednika, sadašnjeg biskupa Petra Palića“:

Gordan Jandroković na gradilištu u Mostaru (Foto: Agencije)

„Muftijstvo mostarsko, zatražilo je potporu Katoličke crkve u Hercegovini, da središnja zona Mostara – nekada linija razgraničenja postane linija mira i međureligijskog susreta. Tako bi se mostarskim Bulevarom protezala katolička crkva, islamski centar te jevrejska sinagoga. Kao što je bilo za očekivati, što se katoličkih prvaka tiče ovo je bilo ‘kao gluhom dobro jutro’. Ništa čudno za ljude koji su digli ogromni križ nad cijelim Mostarom i u njemu skandalozno visok franjevački zvonik kao da je grad samo njihov.“

Dragan Čović slaže se sa katoličkim prvacima. Kazao je da se radi o zgradi od vitalnog nacionalnog interesa za Hrvate u BiH. To je rekao i Plenkoviću, koji ponavlja, otprilike isto. I šalje Jandrokovića da nam kaže isto. Sa šljemom na glavi.

(Dino Bajramović)