Stručni skup u Mostaru: Poticaje u poljoprivredi usmjeriti na kapitalna ulaganja

Na stručnom skupu pod nazivom „Stanje i perspektive proizvodnje hrane i obrazovanja u poljoprivredi“, održanom u Mostaru, predstavnici institucija, akademske zajednice i privatnog sektora razgovarali su o mogućnostima i konkretnim rješenjima za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora i sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini, kao i o povećanju interesa mladih za poljoprivredna zanimanja.

U panel diskusiji, zajedno s predstavnicima Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, učestvovao je dr. sc. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, koji je govorio o ključnim izazovima u oblasti sigurnosti hrane u zemlji.

„Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, kroz organizaciju različitih obuka za subjekte koji posluju s hranom, inspektore, laboratorijsko osoblje i ostale učesnike u sistemu sigurnosti hrane, doprinosi zaštiti zdravlja potrošača i unapređenju konkurentnosti poljoprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini. Sticanjem visoke stručne spreme, naročito u izuzetno zahtjevnim oblastima kao što je sigurnost hrane, učenje tek počinje“, rekao je Tanković, istakavši opredjeljenje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za saradnju i partnerstvo s akademskom zajednicom.

Kao ključni izazovi za razvoj poljoprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini istaknuti su usitnjenost poljoprivrednih gazdinstava, nedostatka tehničke opreme i savremene tehnologije, te odlazak mladih ljudi iz ruralnih područja. Uprkos tome, stručnjaci su naglasili da poljoprivredna proizvodnja učestvuje s oko osam posto u bruto društvenom proizvodu, te s 20 posto u ukupnom broju zaposlenih.

Kako bi se zaustavio negativni trgovinski bilans u oblasti hrane i iskoristio veliki prirodni potencijal za razvoj poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, stručnjaci predlažu da se sredstva za poticaje u poljoprivredi preusmjere s socijalnih davanja na kapitalna ulaganja, te da se pronađu kvalitetnija i održivija rješenja za zbrinjavanje osjetljivih socijalnih kategorija. Da bi ilustrovao trenutnu praksu u raspodjeli poticaja, prof. dr. Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naveo je da se u govedarstvu najveći dio poticaja troši na subvencioniranje proizvođača koji posjeduju jedno do dva grla stoke, a svoju proizvodnju dalje ne razvijaju.

Govoreći o mogućim načinima doprinosa akademske zajednice razvoju i većim ulaganjima u domaću poljoprivredu, usljed nemogućnosti korištenja IPARD sredstava, prof. dr. sc. Jurica Primorac, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, istakao je potrebu za uvođenjem novih modula i kolegija na poljoprivrednim fakultetima koji bi bili fokusirani na korištenje dostupnih fondova i programa Evropske unije, kao i za većim usmjeravanjem nastavnog osoblja da u okviru postojećih predmeta više pažnje posvete međunarodnim projektima i savremenim tehnologijama.

Predstavnici poljoprivrednog sektora kao primjer dobre prakse istakli su korištenje nusproizvoda maslinarstva u farmaceutskoj industriji, koji su se pokazali izuzetno korisnim i primjenjivim.

Kroz radionicu „Savremeni trendovi u biljnoj proizvodnji“, održanu u drugom dijelu stručnog skupa, kroz praktične primjere i interaktivni pristup predstavljeni su najnoviji trendovi i izazovi u poljoprivrednoj proizvodnji i obrazovanju.

Namjera Agromediteranskog fakulteta, kao organizatora, jeste da zaključci i preporuke sa skupa posluže kao osnova za bolje razumijevanje izazova i mogućnosti u proizvodnji hrane u Bosni i Hercegovini, ali i kao poticaj mladima da prepoznaju poljoprivredu kao perspektivnu i strateški važnu djelatnost.

(Fena)