Sudije i tužitelji upozoravaju na zloupotrebu tehnologije za organizovani kriminal u BiH

85499

Organizovane kriminalne grupe sve više (zlo)upotrebljavaju tehnologiju za planiranje zločina, prodaju oružja i narkotika, te pranje novca.
Uprkos zakonskim i resursnim nedostacima, pravosuđe je napredovalo u procesuiranju ovih krivičnih djela, i uskoro se očekuju prve presude u predmetima gdje su korišteni dokazi iz Sky ECC i ANOM kriptiranih aplikacija, zaključeno je na zatvaranju osmog Pravosudnog foruma za BiH u Sarajevu.

Darko Soldat, tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, upozorio je da domaće pravosuđe ne smije odgađati upotrebu dokaza koji su pribavljeni putem kriptiranih komunikacijskih aplikacija. Brojni primjeri sudske prakse mogu se pronaći diljem Evrope, pa i u regionu.

“Nakon što je više evropskih država, među kojima su Holandija, Belgija, Austrija, Italija i Hrvatska, donijele pravosnažne presude kojima su prihvaćeni kao zakoniti svi dokazi iz kriptiranih komunikacija, koje su potvrdile princip međudržavnog povjerenja u ocjeni zakonitosti dokaza, prve pravosnažne presude u BiH očekuju se tokom naredne godine”, kazao je tužilac Soldat.

Soldat je ukazao na to da će naredni izazov biti da sudovi prihvate elektronske dokaze, koje su druge države dobrovoljno ustupile BiH, kao zakonite, što je jedna od mogućnosti koju predviđa Konvencija o visokotehnološkom kriminalu.

“U bliskoj budućnosti, većina dokaza će od strane drugih država biti dobrovoljno objelodanjena istražnim organima u BiH, te je potrebno da sudovi veoma brzo odluče da prihvate i ovakve dokaze kao zakonito pribavljene. Također, uskoro će domaći sudovi ocjenjivati dokaze prikupljene putem umjetne inteligencije, što će značajno promijeniti stvarnost krivičnog suđenja u BiH”, dodao je.

Mirjana Lazarova Trajkovska, bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava i sutkinja Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije, objasnila je da je pitanje zakonitosti digitalnih dokaza, posebno kada su ti dokazi nastali na teritoriji jedne države, a posljedice i kriminalne aktivnosti se dešavaju u državi koja vodi postupak, od ključne važnosti za pravično suđenje.

“Evropski sud za ljudska prava ima bogatu sudsku praksu koja razrađuje standarde i principe za ove procesne aspekte. Na primjer, u predmetu Khan protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Sud je ukazao na važnost javnog interesa naspram privatnog prava, kada se radi o dokazima koji su pribavljeni koriščenjem komunikacije preko novih tehnologija. Kako bi postupak vodio ka pravičnom suđenju, neophodno je da zakon jasno definiše ciljeve, te da svaki upad u pravo na privatnost ili drugo pravo mora biti nužan i opravdan u demokratskom društvu”, istakla je Lazarova Trajkovska.

Sutkinja Lazarova Trajkovska također je upozorila na to da nove tehnologije i razvoj društva donose nove oblike kriminala na koje pravosuđe mora biti spremno.

“Umjetna inteligencija se koristi ne samo za dobro, već i za kriminalne aktivnosti. Preko interneta se šire lažne vijesti koje mogu izazvati nasilje, mržnju, te finansijske gubitke za pojedince ili pravna lica. Novac stečen putem ovih oblika kriminala često se koristi za nove kriminalne aktivnosti. Zbog toga, cyber kriminal obuhvata širok spektar aktivnosti, uključujući finansijski kriminal, kompjuterske prevare, cyber nasilje i falsifikate”, objasnila je sutkinja Lazarova Trajkovska.

Uslijed popularnosti i rasprostranjenosti umjetne inteligencije, u BiH se javlja sve više prijava za zloupotrebu ovih alata.

“Razvoj alata umjetne inteligencije deepnude, koji su svima javno dostupni na internetu, a koji kreiraju lažne seksualno eksplicitne fotografije ili video sadržaje, doveo je do velikog povećanja ucjena, odnosno seksualnih iznuda, ili narušavanja ugleda žrtava. Fotografije koje imamo na našim društvenim mrežama je vrlo lako preuzeti i obraditi deepnude alatima, koji za nekoliko minuta kreiraju krajnje realistične fotografije s prikazom djelimično ili potpuno obnažene osobe”, upozorio je Vahidin Đaltur, stalni sudski vještak za informaciono-komunikacionu oblast.

“Obzirom na to da pomenuti alati svakim danom postaju sve sofisticiraniji, samo dokazivanje da se radi o lažnoj fotografiji je vrlo kompleksno i izazovno. U vremenu pred nama očekujem značajan porast prijava ovakvih slučajeva, a za njihovo dokazivanje biće neophodno korištenje drugih alata koji su također bazirani na umjetnoj inteligenciji”, zaključio je.

Pravosudni forum za BiH organizovali su Ustavni sud BiH i AIRE centar — Program za Zapadni Balkan, u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, te uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Više informacija dostupno je na zvaničnoj stranici AIRE centra.

(Vijesti.ba)

Podijeli:
Ispod clanka banner
  • Haris Džinović piše knjigu o svom ljubavnom životu: “Vrijeme zaljubljivanja je odavno prošlo”

  • Žestok udar na Egipćanina jer je zbog vjere odbio nositi LGBT traku: “Reklamirao je kockarnice na dresu”

  • Na scenu se vraća Ford Escort Mk1 u restomod formi s benzinskim motorom i ručnim mjenjačem

  • Čemu služi VAR u Bosni i Hercegovini? Gigović u VAR sobi poništio Sarajevu čist gol

  • Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio izmjene zakona o povratu PDV-a na kupovinu prve nekretnine

SB Banner 1

■ Povezano

  • Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio izmjene zakona o povratu PDV-a na kupovinu prve nekretnine

  • Helez razgovarao s predstavnicima Taekwondo saveza FBiH

  • Hurtić i Kurtović o pravu i položaju nacionalnih manjina

  • Počela Caritasova kampanja ‘Inkluzija počinje riječima’