Svrzina kuca – Tri stotine godina historije dočekuje ljeto u novom ruhu
Muzej Sarajeva uspješno je okončao drugu, ujedno i najobimniju fazu radova na revitalizaciji i rekonstrukciji objekata B i C u okviru Svrzine kuće.
Tokom zimskih mjeseci realizirani su zahtjevni zahvati na objektima poznatim kao Starija ženska kuća (Objekt B) i Muška kuća (Objekt C), čime je osigurana statička i konstruktivna stabilnost kompleksa.
Sanacijom krova Svrzina kuća je danas u potpunosti zaštićena, a svi radovi izvedeni su u skladu s najstrožijim kriterijima zaštite kulturno-historijskih dobara i nacionalnih spomenika kulture.
U prethodnoj fazi izvršena je sanacija Objekta A, uključujući dvorišne zidove i strehe, uz kompletno krečenje, restauraciju i preparaciju stalne postavke.
U narednom periodu planiran je završetak manjih zahvata na Objektu D – Momačkoj kući, kao i sanacija vanjskih zidova (Objekt F). Okončanje ovih radova planirano je do početka ljetne sezone, odnosno do 1. juna.
Ljeto ove godine bit će u znaku dva značajna jubileja, 300 godina postojanja Svrzine kuće i 75 godina od kada je Muzej Sarajeva otkupio kuću i započeo sistemsku obnovu i restauraciju.
Tim povodom bit će upriličena posebna izložba arhivskih dokumenata, fotografija i svjedočanstava o višedecenijskoj brizi za ovaj najdragocjeniji stambeni kompleks osmanskog perioda u Sarajevu.
Svrzina kuća, stara tri stoljeća, ostaje ponos Sarajeva i trajni podsjetnik na bogatu kulturnu i porodičnu historiju grada. Ovaj spomenik kulture brižno čuvaju Muzej Sarajeva i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda naglasio je da Svrzina kuća nije tek historijska građevina, već živi svjedok tri stoljeća života, porodičnih priča, tišine sarajevskih avlija i duboko utkanog identiteta ovog grada.
– Kada sam preuzeo odgovornost vođenja Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, zatekao sam kulturno naslijeđe koje je godinama bilo zanemarivano i prepušteno propadanju. Najbolniji simbol tog nemara bila je Svrzina kuća – zatvorena, ranjiva i u tišini koja ne priliči jednom od najvrijednijih dragulja Sarajeva. Danas s ponosom mogu reći da je naše naslijeđe na prvom mjestu, i to ne samo riječima, nego djelima. Zajedno s Muzejom Sarajeva i direktoricom Indirom Kučuk-Sorguč dokazujemo svakog dana šta znače ljubav, posvećenost i odgovornost prema onome što smo naslijedili i što smo dužni sačuvati – poručio je Magoda, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.
(Mostarski.ba)
