Transplantaciona medicina je sve veća potreba današnjice
Transplantaciona medicina je sve veća potreba današnjice bez koje se neće moći zamislisti budućnost zdravstva, tako da je potrebno podizati svijest građana o mogućnosti i potrebi darovanja organa, poručeno je sa predavanja u Foči koje je u saradnji sa Donorskom mrežom BiH organizirao Komitet za međunarodnu razmjenu studenata medicine- SAMSIK, prenosi Radio Foča.
Predsjednica Donorske mreže BiH, akademik Halima Resić, istakla je da je transplantaciona medicina vrh medicine i najbolji način da se pomogne pacijentima.
– Kolektivna svijest građana je veoma važna, jer vi možete imati kadar i sve moguće resurse, ali ako nemate donora, a saglasnost familije je ključna, onda nemate ni transplatacije. Veoma je važno da studenti medicine šire tu ideju – rekla je Resić.
Resić je dodala da osoba koja potpiše donorsku karticu izražava želju da donira organe u slučaju da joj se nešto desi.
– Govorimo o transplantacijama kod osoba kod kojih je utvrđena moždana smrt, a to su osobe koje su na intenzivnim njegama bolnica, kliničkih centara odakle se uzimaju organi. Kada potpisujemo karticu, rušimo predrasude da vam se u slučaju kada vam se nešto desi organi mogu transplantirati. Drugo je kada imate nekoga na dijalizi ili sa oboljenjem jetre, pa želite da date organ – to su takozvane rodbinske ili nerodbinske transplantacije, koje su takođe razvijene u BiH i mi imamo oko 400 pacijenata sa transplantiranim bubrezima u cijeloj BiH – rekla je Resić, koja je nefrolog po užoj specijalizaciji.
Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislav Žuljević kaže da uporno rade na podizanju svijesti građana o darivanju i presađivanju organa.
– Svjesni smo da je u našoj zemlji to na veoma niskom nivou i potrebno je gotovo svakodnevno razgovarati na tu temu kako bismo imali što više transplantacija i samim tim kako bi se što više života spasilo – kaže Žuljević.
On podsjeća da se mogu transplantirati srce, jetra, pluća, bubrezi, gušterača, a da je najveća potreba za bubregom- više od 70 odsto.
– Najčšće transplantacije koje se rade su transplantacije bubrega, koje se rade u Tuzli i Sarajevu. Koliko znam u Republici Srpskoj se već dugo ne rade transplantacije i to nas jako žalosti i mislim da je vrijeme da se Republika Srpska okrene sebi i da radi transplantacije u Banjoj Luci, kao što su to radili 2018. i 2019. – kaže Žuljević.
Da bi bilo više transplantacija, ističe Žuljević, potrebno je što više ovakvih savjetovanja, kako bi građani bili o svemu na pravi način upoznati. On ističe da nemaju svi mogućnost živog, odnosno srodnog donora, te da su zato važne kadaverične transplantacije – sa umrlih osoba.
– Kadaverične transplantacije su pravi izvor transplantacija za ljude kojima nema ko pomoći. Broj transplantacija od umrlih osoba je najvažniji i to je jedini put ka Eurotransplantu, kojem mi težimo – dodao je Žuljević.
Profesorica interne medicine Medicinskog fakulteta u Foči Marijana Kovačević ističe da su bolesti bubrega u ekspanziji, te da je veoma važno da su mladi ljudi prepoznali problem potrebe za organima.
– Hronična bubrežna bolest predstavlja veliki zdravstveni problem danas. Bubrežne bolesti idu tiho i podmuklo, tako da za ovim boelstima treba tragati u populacijama sa rizikom. Važno je prepoznati predijalizni, preterminalni stadijum i u toj fazi pripremiti pacijenta, a najbolji vid liječenja zaista je transplantacija – rekla je Kovačević.
Profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Foči Siniša Ristić kaže da postoje organi koji se mogu na vještački način zamijeniti, kao što je bubreg, a da je najveći problem za organe za koje ne postoji rješenje osim presađivanja, kao što je jetra.
– Tako da transplantacija predstavlja jedno od rješenja. Svakako da treba podizati svijest o tome da postoji mogućnost za darivanje organa pod određenim uslovima i da je savremena medicina u stanju da produži život, a u nekim slučajevima da poboiljša kvalitet, odnosno da uradi oboje – naveo je Ristić.
Student treće godine Medicinskog fakulteta Dominik Jureta, član Lokalnog komiteta SAMSIK-a u Foči, kaže da ova tema nije mnogo zastupljena kroz nastavni plan i program, tako da nastoje o njoj što više da govore kroz vannastavne aktivnosti.
– Mi kao studenti trebamo što više informisati građane i pomoći našim profesorima i doktorima u kampanjama informisanja građana o ovim veoma važnim temama, pogotovo o ovoj temi koja ima puno prostora da ide naprijed – rekao je Jureta, prenosi Radio Foča.
(Fena)