Trojka između interesa Dragana Čovića i građana Federacije BiH

U zgradi Parlamenta FBiH održan je sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka u FBiH s američkim ambasadorom Michaelom Murphyjem i Alexanderom Kasanofom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju.

Američki ambasador Michael Murphy zatražio je od zastupnika u Parlamentu FBiH da Zakon o Južnoj interkonekciji bude na dnevnom redu tokom decembra, bez obzira na stavove HDZ-a BiH. Dobio je podršku i vlasti i opozicije.

Kasanof se obratio medijima nakon održanog sastanka.

“Reći ću par riječi o utiscima sa sastanka. Jako dobar i koristan sastanak. Važnost Južne interkonekcije je bitna zbog energetske neovisnosti BiH. Bitno da se prevaziđu pojedinačni politički interesi, kako bi BiH imala svoju energetsku neovisnost”, kazao je.

Dragan Mioković je kazao da se desilo ono što se jedino može očekivati od najboljeg prijatelja, SAD.

“Dobili smo vrlo jasne upute, vrlo jasne projekcije u vezi sa bitnošću zakon o Južnoj interkonekciji, koji predstavlja jedan od najbitnijih projekata za BiH. Što prije da dođe u naše klupe i da riješimo ovaj problem koji je prisutan više od godinu dana”, kazao je Mioković.

Podršku zakonu iz opozicionih klupa najavio je i Mahir Mešalić iz zastupničkog kluba Demokratske fronte, napominjući da je riječ o tekstu koji je bio u parlamentarnoj proceduri još 2021. godine.

– Sve ćemo učiniti da BH-Gas, državna kompanija, bude nosilac projekta – riječi su Mahira Mešalića, koji očekuje da će predloženi zakon biti na dnevnom redu po hitnom ili skraćenom postupku.

Budući da je tekst već ranije dobio podršku Zastupničkog, ali ne i Doma naroda, Mirsad Zaimović iz Kluba Stranke demokratske akcije izjavio je da stranke čiji su predstavnici bili na današnjem sastanku s američkim predstavnicima imaju dovoljno ruku u oba doma za podršku zakonu čije usvajanje Zaimović očekuje do kraja ove godine.

Jedino što još treba učiniti je korekcija jednog člana koji se u projektu Južne plinske interkonekcije odnosi na šumsko zemljište, kazao je također i dodao da ne želi polemizirati što je „pojedinac zaustavio“ donošenje zakona.

Zaimović je ustvrdio da podaci iz zadnjih 30-ak dana govore da je LNG plin kojim bi se snabdijevali građani Federacije BiH bio jeftiniji od prirodnog plina čiji isporučilac je Rusija.

Podsjetimo, na sastanak nisu pozvani predstavnici Hrvatske demokratske zajednice BiH. Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović je potvrdila kako HDZ BiH nije pozvan na sastanak. Kazala je kako ta stranka ima jasan stav o projektu, smatrajući ga prioritetnim za energetski sektor i privredni razvoj Bosne i Hercegovine.

Filipović je izrazila otvorenost za saradnju na ovom pitanju, ali je sugerisala da izostavljanje HDZ-a BiH može ukazivati na unaprijed poznate stavove ove stranke o temi.

Stav HDZ-a je, podjetimo na to, da se osnuje nova kompanija sa sjedištem u Mostaru koja će biti nosilac projekta izgradnje gasovoda, a da se iz igre izbaci BH-Gas. Dakle, Dragan Čović traži punu kontrolu nad gasovodom kojim bi se snabdijevali uglavnom potrošači u Sarajevu i Zenici, te da ima u rukama još jedan adut ekonomsko-političkog pritiska na Bošnjake. Sada se, nakon sastanka sa Murphyjem postavlja pitanje – smije li Trojka, koja ima većinu i koju je upravo Murphy zajedno sa Shmidtom instalirao u vlast na entitetskom novou protivno volji Bošnjaka, glasati protiv interesa Dragana Čovića? Ili će ipak, poznajući Murphyjeve metode opet Bošnjaci biti gubitnici. Hoćemo li ponovo svjedočiti “suspendovanju interesa Bošnjaka” da se nađe nekakav kompromis kojim će samo Dragan Čović biti zadovoljan, odnosno, hoće li Trojka HDZ-u dati da upravlja gasovodom kroz novu kompaniju u Mostaru ili kroz BH-Gas?

(stav.ba)