FOTO: U Centru za kulturu Mostar promovisana knjiga o pričama i legendama bošnjačkih porodica

Promocija knjige pod naslovom “Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne”, sarajevske autorice Mevlide Serdarević, upriličena je u srijedu uveče u velikoj galeriji Centra za kulturu Mostar.

O knjizi su govorili mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović i sama autorica, Mevlida Serdarević, poznata sarajevska kulturna radnica, koja je, prije penzije, među ostalim, obavljala i funkciju direktorice Muzeja Grada Sarajeva. Odlomke iz knjige čitala je novinarka Radija gradska mreža – Mostarskog radija Senada Malanović, dok je moderator promocije bio novinar i publicista Zlatko Serdarević.

Kako je u najavi promocije objavljeno, Serdarević je knjigu koncipirala i napisala na bazi izlaganja i priča starijih osoba iz pojedinih porodica koje je sabrala, a potom i obradila u knjizi. U knjizi su obuhvaćeni gradovi i naselja Gacko, Trebinje, Sokol kod Gračanice, Kulen Vakuf, Rogatica, Sarajevo i Visoko. Poseban akcenat dat je na pojedine ugledne i znamenite porodice iz tih mjesta.

“Postoji puno priča, a to su priče u vidu romana, ne znate ni gdje se šta desilo, ni kad se desilo ni kome se desilo. Ove priče legende su orginalna kazivanja živih ljudi. Na svaku što piše, dolje piše ime osobe koja je to kazala, ime njegovog oca, ako je žensko djevojačko prezime, godina rođenja i mjesto, i mjesto i vrijeme kazivanja. Ja samo eventualno interpretiram ako se radi o nekom običaju ili ako se radi o nekom događaju historijskom, pa da nađem u izvorima itd. Dakle, to su orginalna kazivanja naših ljudi i sjećanja i legende o porijeklu porodice o kretanjima itd.”, kazala je Mevlida Serdarević u izjavi za RGM.

Ona je istakla da joj je za pisanje knjige teško bilo naći dobre kazivače, a Hercegovinu je bilo raditi puno lakše od ostalih krajeva, jer postoje djela Hivzije Hasandedića.

“Tako da uvijek sam mogla da nađem osnovne podatke o mjestu, o ljudima koji su tu živjeli i to puno olakšava. Da ostali krajevi imaju jednog Bosne imaju jednog takvog Hasandedića puno bi mi bilo lakše”, dodala je.

Na pitanje, koji period pokrivaju priče o kojem se zapravo razdoblju radi, Serdarević je rekla da se radi o razdoblju i do 300 godina unazad.

“Recimo obično svi Trebinjci, Gačani, oni prenose legende odakle su iz primorja došli, recimo, Begovići kažu da su bili kapetani brodova, Fazlagići da su bili kapetani brodova. Imaju ta sjećanja koja nestaju. Recimo, šta je zanimljivo, Sarići su bili kumovi sa Zimonjićima, vjerujte zaboravili su zašto. Znaju da jesu, ali kad je to nastalo i zašto ne znaju. Ja sam čak zvala pokojnu Natašu Čengić rođenu Zimonjić i ona je to znala, ali zaboravljen je uzrok, povod i tako dalje. Eto to ide ja računam jedno 300 godina unatrag do danas. Upravo takve stavri će ova knjiga pomoći da se sačuvaju. Da se sačuvaju sjećanja, zato se i zovu priče i legende”, izjavila je uz ostalo Serdarević.

Inače, knjiga obiluje brojnim fus-notama, kojima autorica potkrepljuje činjenice. Na kraju su dati popisi literature, imena kazivača, registar porodičnih i ličnih imena i geografskih pojmova i bilješka o autorici.

 

(Mostarski.ba)