U Mostaru predstavljen projekt Interkulturnog centra “Mevlana”

Projekat Interkulturnog centra “Mevlana”, čiji je koncept i sadržaj usvojila Skupština Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar na posljednjoj sjednici, danas je javno predstavljen u Centru za kulturu Grada Mostara.

O idejnom i sadržajnom segmentu projekta govorio je Kenan-ef. Ovčina, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Mostar, dok je graditeljsku strukturu zgrade predstavila arhitektica Alma Pinjić.

Namjera Medžlisa Mostar je da ovaj centra bude izgrađen i da djeluje na lokalitetu bivšeg Lakišića harema. Ideja je osnivanja ovog centra bazirana je na duhovno-misaonoj zaostavštini jednog od najutjecajnijih i najplodonosnijih islamskih mislilaca Mevlana Dželaluddina Rumija.

Efendija Ovčina je podsjetio na činjenice da se Rumijeva Mesnevija neprekidno tumači u Bosni i Hercegovini 550 godina, te da je ta tradicija, temeljem vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz 1602. godine, brižno njegovana i u Mostaru sve do polovine 20. stoljeća do odbrambeno – oslobodilačkog rata na našu Bosnu i Hercegovinu.

– Mostar ima ruhanijjetski hakk, tj. duhovno pravo na Mevlanu i Mesneviju u svom kulturnom i vjerskom predstavljanju – istakao je efendija Ovčina.

Javno predstavljanje ovog projekta, kako je to naglasio, uvjetovano je nepoznavanjem jednog dijela javnosti termina Mevlana, poznatog na svjetskoj kulturnoj sceni.

– Kao što rekosmo, to je nadimak i na Istoku i na Zapadu iznimno poštovanog, cijenjenog i uvažavanog kao veličanstvenog mislioca briljantnog uma, prijemčivog jezika i iskrenosti svojstvene samo najvećima – Dželaluddina Rumija, koji je bio UNESCO-va ličnost godine 2007. godine, a povodom njegovog 800. rođendana – rekao je efendija Ovčina.

U daljim pojašnjenima potcrtao je integrativnu ulogu Dželaludinu Rumija u smirivanju otvorenih sukoba zasnovanih na brojnim ideologijskim, plemenskim i religijskim različitostima tokom 13. stoljeća.

– Upravo su teški i nestabilni životni uslovi učinili rad ovoga velikana još prihvaćenijim u masama. Njegov genij nije zasjao samo s namjerom da obasja vrijeme vlastitog bivstvovanja, nego i brojne narode koji će doći nakon njega – pojasnio je Ovčina, dodavši kako je osovina Mevlaninog mišljenja ljubav i poštovanje prema čovjeku.

Ocijenio je da je duh Rumijevog mišljenja bio voljeti, poštovati i uzdizati čovjeka zato što je čovjek, ne praveći razliku na to da li se radi o siromahu, bogatašu, neznalici ili učenjaku, seljaku ili građaninu, sirovini ili zrelom.

Kao poseban potencijal Rumijevog shvatanja života izdvojio je njegovo nastojanje da u nutrinama svojih istovrsnika potakne najiskrenije emocije i potencijale, posebno se oslanjajući na potencijal mira i miroljubivosti dostojan pobjede nad svim zlima i sukobima.

– Da ta rješenja nisu vremenski i prostorno ograničena dokazuje činjenica da su Mevlanine misli prijeko potrebne i današnjem, modernom čovjeku – misli koje su lijek za njegove boli i patnje. Stoga su njegova djela i danas među najprodavanijim knjigama širom svijeta – naveo je efendija Ovčina.

Na kraju je konstatirao da je Interkulturni centar “Mevlana” itekako potreban Mostaru, s obzirom na to da je Mevlanino učenje prijeko potrebno čovjeku današnjice ako se želi uzdignuti iznad ovozemnosti i svakodnevnih preokupacija.

“U suprotnom, ostajemo zaglavljeni u našoj stvarnosti – konzumerističkoj bujici koja nosi sve pred sobom, ostavlja nas uplašenim egzistencijalnim brigama u kojima nalazimo jako malo vremena i prostora da se bavimo suštinski sobom, da se okrenemo svojoj duhovnosti i sagledamo je li naše srce sljedbenik ljubavi ili mržnje, tolerancije ili isključivosti. Mostar mora oživjeti Mevlanin “put ljubavi” kako bi ovdje istinski bilo širine i mjesta za svakoga”, poručio je efendija Ovčina.

Arhitektonske segmente projekta Interkulturnog centra “Mevlana” pojasnila ja arhitektica Alma Pinjić iz Projektnog biroa Modular d.o.o.. Na izradi su radila tri arhitektonska biroa iz Jablanice, Zenice i Norveške. Idejno rješenje projekta je rezultat analiza lokacije i sadržajnih potreba čiji je osnovni cilj okupljanje ljudi i razmjena humanističkih iskustava.

“Objekat centra je prijateljska konstrukcija koja ne želi da ugrozi stečena prava svih objekata u okruženju i naprosto pozivat će da se uđe u njega”, kazala je Pinjić.

Pored centralnog dvorišta koje se može koristiti za vanjske sadržaje, objekat, čija je planirana ukupna upotrebna površina iznosi oko 12.000 m2, imat će prostore za organizaciju kulturnih sadržaja, biblioteka, galerije, kabinete, učionice, dvoranu, ali i smještajne kapacitete, jer idejni projekat u perspektivama predviđa i okupljanje istaknutih svjetskih ličnosti koje u svom naučnom diskursu preferiraju univerzalnost, humanost, jednakopravnost i progresivnost moralnih načela.

(Preporod.info)